Božinović s kolegama iz Albanije i Crne Gore o suzbijanju ilegalnih migracija

"Bio je to sadržajan razgovor, više manje smo se oko svega u potpunosti složili i na nama je sada da kroz radne skupine koje smo dogovorili vrlo brzo krenemo u implementaciju onoga što će našu suradnju podići na višu razinu, a time i otpornost na izazove", rekao je ministar.

Sastanak je, dodao je Božinović, nastavak dijaloga kojeg su intenzivirali lani, naročito vezano za migracije koje su od kraja 2017. ojačane na istočnomediteranskoj ili zapadnobalkanskoj ruti. Kao članica EU Hrvatska je, kazao je ministar, ojačala dijalog i s europskim institucijama kako bi ukazala na važnost jugoistočnog europskog prostora kad je riječ o migracijama.

Do prošle godine europske institucije su se najviše fokusirale na pitanje srednjemediteranske rute prema Italiji, odnosno zapadnomediteranske rute prema Španjolskoj, rekao je Božinović, dodavši kako su tad učili da treba ojačati senzibilitet i prema ovoj ruti koja je jedina kopnena, što znači da u nekim okolnostima ima potencijal da bude najmasovnija.

Sudionici trilateralnog sastanka razmijenili su informacije o migracijama i svi bilježe porast ilegalnih migranata. U Hrvatskoj je taj broj skoro 70 posto veći nego 2017., Lleshaj je ukazao da je u Albaniji zabilježeno šest puta više ilegalnih migranata nego 2017., dok je Nuhodžić govorio o povećanju ilegalnih migranta koji pokušavaju ići dalje preko Crne Gore.

"Nama su Albanija i Crna Gore veoma važne jer u konačnici već dio ilegalnih migranata koji dođu do tih zemalja nađu se pred granicama Hrvatske, bilo na granici sa Srbijom ili u posljednje vrijeme češće i masovnije na granici s Bosnom i Hercegovinom", rekao je Božinović. Hrvatska je prošle godine zabilježila 619 kaznenih djela krijumčarenja ljudi, što je porast za gotovo 71 posto u odnosu na 2017, a to po riječima hrvatskog ministra govori o organizaciji hrvatske policije u posljednjih godinu dana što je dovela do konkretnih rezultata.

Tema sastanka bila je i promjena strukture migranata, rekao je Božinović, dodavši kako svi bilježe da je najveći broj migranata iz zemalja poput Afganistana, Pakistana, Irana, Iraka, što govori o tome da se više ne može isključivo koristiti terminima 'izbjeglištvo' i 'izbjeglica' jer su to uglavnom ekonomski migranti koji preko naših zemalja pokušavaju doći do odredišta u zapadnoj Europi.