PAD BROJA NEZAKONITIH PRELAZAKA
Božinović o ilegalnim migracijama u Hrvatsku: Otkrio koja policijska uprava ima najviše posla
Potpredsjednik Vlade Davor Božinović poručio je u četvrtak da Hrvatska nije izložena masovnom i nekontroliranom priljevu migranata, da nije bila, nije i neće biti "nikakav hot spot" za migrante, a otklonio je mogućnost slanja vojske na državnu granicu.
"Uzimajući u obzir migracijske pritiske, s kojima je suočena cijela Europa i EU, Hrvatska nije izložena masovnom i nekontroliranom priljevu migranata", rekao je Božinović podnoseći Hrvatskom saboru Izvješće o stanju ilegalnih migracija od ulaska Hrvatske u šengenski prostor, 1. siječnja, do konca listopada ove godine.
Pad broja nezakonitih prelazaka
Izvješće pokazuje da je u tom razdoblju zabilježeno oko 62.500 nezakonitih prelazaka granice, što je za 73 posto više nego lani.
Ipak, unatrag dva mjeseca vidljiv je pad broja nezakonitih prelazaka. U rujnu se, u odnosu na kolovoz, broj smanjio sedam posto, a u listopadu, u odnosu na rujan, 45 posto. Usporede li se podaci za listopad ove s onima za lanjski listopad vidljiv je pad od 51 posto.
Na područje EU ove godine nezakonito ušlo milijun migranata
Povećao se broj tražitelja azila. U deset mjeseci evidentirano ih je 60.440, što je gotovo pet puta više nego u cijeloj prošloj godini.
Ipak, ističe Božinović, od toga broja, njih samo 1400 zaista je i podnijelo zahtjev za azil, a velika većina tih ljudi u međuvremenu napusti Hrvatsku. "Dakle, 97 posto ih ne ostaje u Hrvatskoj", kazao je.
Priljev migranata na Hrvatsku veći je za 160 posto: 'Svi pratimo što se događa u Europi'
Naveo je također da migranti nisu samo naša specifičnost te da je ove godine na područje EU nezakonito ušlo oko milijun migranata.
Velik dio ilegalnih migranata dolazi iz zapadnobalkanskog bazena, već se neko vrijeme nalaze tamo, to su sve ljudi koji nastoje doći do krajnjih odredišta, uglavnom zemalja zapadne Europe, kazao je.
Najveći pritisak migranata na području Policijske uprave karlovačke
Potvrdio je da je trenutno najveći pritisak migranata na području Policijske uprave karlovačke, te da pritisku na naše granice pridonosi bezvizni režim Srbije i BiH te Crne Gore s nizom država.
FOTO: HINA/Edvard Šušak
Naglasio je i da BiH ima 1800 graničnih policajaca, a samo ih sto štiti zelenu granicu preko koje najvećim dijelom prolaze nezakoniti migranti. "Najveći broj detekcija i sprječavanja kretanja migranata na ruti prema nama provodi jedino hrvatska policija", istaknuo je.
Ministar unutarnjih poslova odbacio je teze nekih zastupnika da bi Hrvatska trebala nekome platiti 20 tisuća eura za azilanta. "Ta situacija ne postoji, suprotno, netko bi morao platiti Hrvatskoj ako ne želi primiti migrante, s tim da je to daleka priča", naglasio je.
EU ima novi uvjet za BiH, traže bolju kontrolu ilegalnih migracija kako bi se približili članstvu
Najavio je da će Hrvatska nastaviti poduzimati sve potrebne mjere zaštite i nadzora vanjskih granica, uz daljnje ulaganje u standard granične policije, koja je u ovom trenutku "najbrojnija i najaktivnija u EU" i koja od 2015. godine ni u jednom trenutku nije osjetila tzv. prazan hod.
Hrvatska neće biti hot spot za migrante, vojska neće na granicu
"Takvim predanim radom policije, Hrvatska nikad nije bila, nije sada i neće biti nikakav hot spot za migrante", poručio je.
Referirao se i na zahtjeve dijela zastupnika da se na državnu granicu pošalje vojska, otklonivši takvu mogućnost.
Danas imamo oko 62 tisuće nezakonitih prelazaka granice, 2015. i 2016. godine imali smo ih deset puta više, gotovo 700 tisuća, i nije bilo vojske na granici, niti ju je itko tražio, podsjetio je potpredsjednik Vlade, zapitavši se koja je onda razlika.
FOTO: HINA/Edvard Šušak
"Vjerojatno se i to može povezati s političkim kalendarima", ustvrdio je i poručio da s obzirom na okolnosti – rusku agresiju, rat na Bliskom Istoku, HV treba ostaviti da se bavi svojom ustavnom zadaćom, a ne je koristiti za nešto gdje ona nema ovlasti.
"Hrvatska policija sigurno može odraditi ovaj posao i odrađuje ga, to je jedna od najučinkovitijih i najsposobnijih graničnih policija u Europi, koja jamči sigurnost građanima", poručio je ministar i dodao da nije dobro proglašavati nesigurnom državu koja ima tako visok stupanj sigurnosti kao što ga ima Hrvatska.
Hrvatska je policija obavila 2,5 milijardi provjera
Odbacio je i ideju o oružanim stražama, koju je plasirao Miro Bulj (Most), pogotovo u mjestima s malim postotkom ilegalnih migranata i bez ijednog kaznenog djela kojeg je počinio migrant.
Što bi onda trebale učiniti neke županije s puno većim brojem ilegalnih prolazaka, valjda koristiti oružje zadnjeg dana, kazao je.
'Imaju ogradu pa im ulazi više migranata nego kod nas': Ova mjera je jedino rješenje
Kad je riječ o sigurnosti i ugrozi od terorizma, potpredsjednik Vlade naglasio je da se sve osobe i migranti koji ulaze preko granice provjeravaju kroz šengenski informacijski sustav i američku bazu podataka o osobama koje se mogu dovesti u vezu s terorizmom.
Od lipnja 2017. godine do danas hrvatska policija izvršila je 2,5 milijarde provjera, identificirano je 81.600 osoba, vozila ili putnih isprava za kojima je raspisana potraga. Po tome je Hrvatska lani bila četvrta država EU, to govori da se radi posao, rekao je Božinović.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.