Božinović: Ne postoji ljudsko pravo na migracije

Božinović je za Jutarnji list govorio o aferi koja potresa HDZ, referirao se na usvajanje Marakeškog sporazuma te najavio donošenje novog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kojim će se sankcionirati veličanje totalitarnih i nedemokratskih režima.

Zašto je Vlada smatrala važnim prihvaćanje Marakeškog sporazuma?

Na svijetu su stotine milijuna ljudi u statusu migranata i Hrvatska smatra da se to pitanje ne može rješavati bez suradnje na globalnoj razini. Ujedinjeni narodi su jedina globalna organizacija koja se može baviti tim problemom. Globalni kompakt nije rješenje, nego početak procesa koji, ako ništa drugo, označava da je svjetska zajednica prvi put priznala da su migracije problem s kojim ćemo se morati sustavnije nositi. Da bi to bilo moguće, stvoren je neobvezujući pravni okvir koji pokušava definirati pitanja koja bi ubuduće trebalo rješavati. Postoje zemlje koje su izvor migracija i one koje su krajnji cilj migranata.

Postoje i one koje su, kao Hrvatska, uglavnom tranzitne. Zato je za nas vrlo važno da se pronađe model u kojem bi zemlje spremne na prihvat većeg broja migranata i zemlje iz kojih ljudi odlaze našle rješenje. U takvom rješenju, Hrvatska samo tehnički pomaže da se te dvije želje ostvare. I to bez scena koje danas imamo na našim granicama.

To dobro zvuči, no nije li utopistički očekivati da se postigne dogovor prema kojemu bi Hrvatska samo osigurala koridor za migrante?

I danas postoji niz zemalja EU koje otvoreno govore da su im potrebni migranti. Utoliko bi za sve bilo korisnije kada bi te zemlje precizirale zahtjeve koji dobrim dijelom odražavaju potrebe njihova gospodarstva.

Čini se da ste u dvostrukoj, gotovo shizofrenoj ulozi kada su u pitanju migracije. S jedne se strane zalažete za Marakeški sporazum koji nastoji na human način tretirati migracije, a s druge ste strane na čelu policije koja je stalno na udaru nevladinih organizacija, pučke pravobraniteljice, stranih medija i, posljednje, Human Rights Watcha zbog navodnog nasilja prema ilegalnim migrantima.

Naša je pozicija da migracije moraju biti održive i zato imamo racionalan pristup. Ne postoji ljudsko pravo na migracije, o tome sam govorio i u Marakešu. Ne može netko odlučiti da će živjeti u Berlinu, Parizu ili Zagrebu, a institucije mu moraju osigurati to pravo. Toga nema, i to bi bio uvod u kaos. Svatko vodi svoju nacionalnu politiku, a naša je takva da se nismo zatvorili kada su u pitanju ljudi u potrebi. Ostali smo otvoreni za prihvat izbjeglica iz Sirije.

Dosad smo integrirali 152 takve osobe, ali, s druge strane, ne dopuštamo ilegalni ulazak u Hrvatsku. Ovo nije situacija iz 2015. i 2016. godine kada su države zapadne Europe de facto pozivale te ljude da dođu i iskazale spremnost da ih prihvate. Tada se uloga Hrvatske svodila na to da logistički omogući prijelaz preko svoga teritorija.

Danas se situacija stubokom promijenila. Imamo žicu na granici sa Slovenijom i Mađarskom te vrlo jasne poruke ostalih članica EU da nisu spremne prihvatiti ilegalne migrante. U tom kontekstu, hrvatska policija radi ono što je njezina dužnost sukladno nacionalnom i europskom zakonodavstvu, a to je sprječavanje ilegalnih ulazaka u Hrvatsku. Odbijam optužbe da hrvatska policija u zaštiti granice prekoračuje svoje ovlasti. Istražili smo sve prigovore i nismo naišli na potvrdu onoga što se policiji stavlja na teret. A i ti prigovori se nikada ne odnose na konkretne pojedince i konkretne događaje.

Složit ćete se da je, kako biste vi rekli, shizofrena situacija kad se morate očitovati o nečemu što se odnosi na ljude čiji identitet nije poznat ni nama, ni onima koji upućuju prigovore, na događaje za koje se ne zna kada su se i gdje dogodili. Bez obzira na to, nastojimo ispitati svaki prigovor, a glavni ravnatelj policije Nikola Milina kontinuirano na teren šalje upute o nužnosti pridržavanja zakona pri postupanju na granici.

Objavljene su fotografije ilegalnih migranata na kojima se vide tragovi nasilja kakvo nastaje udaranjem policijskim palicama. Netko je ipak prebio te ljude. Zar ne?

Istodobno imate sve više vijesti iz BiH o tome da se ilegalni migranti međusobno sukobljavaju, da se sukobljavaju s građanima i policijom BiH. Nema niti jednog čvrstog uporišta tvrdnji da se to dogodilo u Hrvatskoj. Netko tko želi prijeći granicu izvan graničnog prijelaza već je u prekršaju.

Utječu li ilegalni migranti na kretanje stope kriminala u Hrvatskoj?

Stopa općeg kriminaliteta je pala za 5,4 posto. Nema povećanja kriminala ni u slučajevima u kojima su počinitelji stranci. Inače, među strancima koji su počinili kaznena djela, počinitelji uglavnom dolaze iz nama susjednih zemalja i ne spadaju u kategoriju migranata o kojima govorimo, kazao je, među ostalim, ministar unutarnjih poslova za Jutarnji list.