Božinović na promociji knjige 'Sigurnost europskih granica i migracije'

Govor ministra Božinovića prenosimo u cijelosti. 

"Poštovane dame i gospodo,

Dragi Filipe,

Iznimno mi je zadovoljstvo danas sudjelovati na predstavljanju knjige 'Sigurnost europskih granica i migracije' koja predstavlja jedinstveni rad i postignuće na ovom području u Republici Hrvatskoj.

Filipa osobno poznajem dugi niz godina još iz vremena kada je obavljao različite odgovorne funkcije u Ministarstvu unutarnjih poslova za vrijeme pregovora o članstvu u Europskoj uniji i procesa ulaska Hrvatske u NATO.

Naše poznanstvo od tada u međuvremenu je preraslo u suradnju i drago mi je da je Filip prihvatio prijedlog i postao moj posebni savjetnik.

Filip je 2004. godine imenovan načelnikom Uprave za granicu i od 2004. do 2012. godine, točnije od početka do kraja pregovora, bio je pomoćnik ministra i ravnatelj Uprave za europske integracije te voditelj Radne skupine za pregovore u Poglavlju 24. Pravda, sloboda i sigurnost.

Drugim riječima, koordinirao je sve aktivnosti MUP-a u jednom od ključnih poglavlja pregovora o članstvu Republike Hrvatske u EU.

U isto je vrijeme upravljao korištenjem europskih fondova te MUP-u osigurao 70 milijuna eura iz pretpiristupnih fondova i dogovorio dodjelu Schengenskog instrumenta u iznosu od 120 milijuna eura, dakle sredstva za pripremu članstva Republke Hrvatske u Schengenskom prostoru.

Baš danas niti jedna tema u Europskoj uniji ne plijeni toliko pozornosti kao tema migracija i kontrola vanjske granice Europske unije čemu smo i sami bili svjedoci proteklih dana na sastanku Europskog vijeća.

Lajtmotiv austrijskoga predsjedanja koje je započelo jučer, nimalo slučajno, je sigurnost vanjskih granica i borba protiv nezakonitih migracija.

Sigurnost svih građana Europske unije i sam opstanak svih postignuća europskoga projekta nikada u povijesti nisu bili na vrhu agende Unije ,

odnosno nikad nisu bili toliko povezani s migracijama i sigurnosti naših granica.

Kad govorimo o Schengenu, nesumnjivo se radi o jednom od najvažnijih i najopipljivijih postignuća Europske unije, međutim, recentni razvoji događaja - bilo da je riječ o povećanom broju pokušaja nezakonitih prelazaka granice, sekundarnim kretanjima koja su dovela u pitanje opstojnost europske politike azila ili o sigurnosnim izazovima kojima su izloženi migranti s jedne i Europa u cjelini s druge strane - ukazuju na ranjivost čak i najvećih postignuća europskoga projekta.

Posljedica svega toga je da je šest država toga prostora ponovno uvelo kontrole na unutarnjim granicama, što je Europu počelo mijenjati u smjeru i na način koji se još prije samo nekoliko godina nije niti naslućivao.

Vrijedi podsjetiti da je i na odluku o izlasku Ujedinjenog Kraljestva iz Europske unije dobrim dijelom utjecalo upravo pitanje migracija.

Zato su oči mnogih bile uprte u ishod prošlotjednog Europskoga vijeća, jer to nije bio običan, već po mnogima jedan od onih kriznih samita koji trebaju dati odgovor na pitanje ima li EU snage za novi iskorak na putu svog dalnjeg razvoja.

Dogovor koji je postignut po prvi puta definira europski pristup za koji sam uvjeren da može pridonijeti učinkovitijem odgovoru na izazov migracija.

Taj, sveobuhvatni pristup oslanja se na tri temeljna stupa: vanjsku i unutarnju dimenziju migracija te zaštitu vanjskih granica.

Vanjska se odnosi na jačanje suradnje s afričkim državama, posebno se u tom kontekstu ističu Libija i Maroko, ali se odnosi i na države Roga Afrike, Sahela i sjeverne Afrike.

Vanjski stup, naravno, obuhvaća i nastavak provedbe Izjave EU-Turska, dodatnu financijsku potporu iz Europskog razvojnog fonda i iz doprinosa država članica.

Unutarnja komponenta odnosi se na učinkovitije sprječavanje sekundarnih kretanja migranata i jačanje suradnje država članica.

A treća komponenta se odnosi na učinkovitiju zaštitu vanjskih granica, što je za Hrvatsku posebno važno.

Sve ove komponente stavljaju se u funkciju učinkovitijeg upravljanja migracijama na tri ključna pravca: u istočnom, središnjem i zapadnom Sredozemlju.

Za Hrvatsku je bilo važno da se prepoznala potreba pružanja potpore državama jugoistočne Europe i dobro je da je naš prijedlog uvršten u konačni riječnik zaključaka.

Rješenje ili bolje rečeno strategija koja je na stolu sadrži elemente za učinkovitije upravljanje migracijama, posebno onim nezakonitim, a time i za jačanje sigurnosti Europske unije kao i povjerenja među državama članicama i građanima Europske unije.

Ministarstvo unutarnjih poslova i Ravnateljstvo policije poduzimaju iznimne napore kako bi zaštitili hrvatski i europski teritorij od nezakonitih migranata i krijumčara ljudi koji svakodnevno pokušavaju tranzitom kroz Republiku Hrvatsku dospjeti do drugih zemljama Europske unije koje su odabrali kao svoje krajnje odredište.

Kako bi mogli učinkovito odgovoriti na postavljene zahtjeve koje pred nas postavlja izazov migracija potrebno je poznavati europsku pravnu stečevinu na ovom području, proces njegovog nastanka te prepoznati sigurnosne rizike i ugroze koje nam prijete. Širenje prostora slobode, pravde i sigurnosti unatoč svemu „priča je o uspjehu“ promatrano u perspektivi od nastanka „schengenskih sporazuma„ 1985. godine pa sve do danas. Europa bez kontrola na unutarnjim granicama sa snažnom kontrolom vanjske granice omogućuje građanima da u potpunosti uživaju slobodu kretanja na tom prostoru.

Zato je jedan od strateških ciljeva Vlade Republike Hrvatske: ispunjavanje preostalih tehničkih uvjeta i što skorije članstvo Hrvatske u schengenskom prostoru.

Upravo o tome autor piše u ovoj knjizi i iznosi praktične primjere i zaključke o ovom području. Kao što je rekao prof. Grizold u svojoj recenziji 'knjiga predstavlja aktualno istraživanje i analizu suvremenih procesa s kojima se suočavamo te će u budućnosti biti sve više prisutni'.

Na samom početku knjige analizira europske institucije i njihovu ulogu u području sigurnosti, pojašnjava i analizira nastanak schengenskog prostora, definira europski koncept nadzora granica i određuje glavne sigurnosne izazove u zaštiti granica koje prepoznaje u vidu suzbijanja nezakonitih migracija i krijumčarenja ljudi te borbi protiv terorizma.

Nadalje, na jedinstven i inovativan način prikazuje ulogu granične policije u sustavu nacionalne sigurnosti te definira kriterije njezina djelovanja.

Hrvatskoj graničnoj policiji već danas pripada važna i odgovorna uloga u zaštiti granica Lijepe naše koje su ujedno i granice Europske unije a uskoro će nadamo se biti i granice Schengenskoga prostora. Njihovu zadaću u toj perspektivi najbolje opisuje sljedeći citat iz knjige:

'Sustav sigurnosti granica kroz model integriranog upravljanja granicom sa svim svojim sastavnicama čini membranu koja mora biti maksimalno fleksibilna prema četiri zajamčene slobode kretanja (ljudi, kapitala, roba i usluga) a istodobno mora biti i značajnija crta obrane europskog prostora slobode, pravde i sigurnosti'.

Kroz analizu migracijskih kretanja autor prepoznaje poveznicu nestabilnosti diljem svijeta s pritiskom migranata prema Europskoj uniji i predviđa dugoročno bavljenje ovim pitanjima na europskoj razini a samim tim i u Republici Hrvatskoj.

Migracije su uvijek bile pokretači razvoja ali nekontrolirane i nezakonite migracije su uzročno-posljedično povezane sa krijumčarenjem i trgovinom ljudi preko državnih granica i mogućim kasnijim djelovanjem u organiziranim kriminalnim skupinama.

Prepoznavajući te trendove (samo ove godine registrirano je oko 190 slučajeva te vrste kriminaliteta) u MUP-u provodimo organizacijske prilagodbe i unutar Uprave za granicu uspostavljamo posebnu sastavnicu koja se bavi analizom i predlaganjem rješenja za suzbijanje prekograničnog kriminala povezanog s ilegalnim migracijama.

Na samom kraju, ova knjiga predstavlja i svjedočanstvo jačanja hrvatske granične policije u vremenu pristupanja Europskoj uniji i naporima koji su tada učinjeni kako bi hrvatska granična policija postala ono što je danas :

snažna i respektabilna sastavnica Ravnateljstva policije koja je obučena i opremljena najsuvremenijom policijskom opremom.

Uvjeren sam da će ova knjiga doprinijeti podizanju znanja i svijesti o europskoj pravnoj stečevini na području sigurnosti granica kako u stručnoj javnosti tako i cijeloj zainteresiranoj javnosti kao i donositeljima odluka u sigurnosnom sektoru.

Ona predstavlja rezultantu proizašlu iz iznimnog spoja profesionalne i akademske karijere te sadrži mnogo primjera iz recentne hrvatske povijesti i procesa pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Filipe, čestitam na ovom uspjehu i želim ti još puno sreće i uspjeha u budućem radu!", rekao je Božinović.