Božinović: Dođe li do drugog vala, ne bi trebali pribjegavati toliko restriktivnim mjerama

Na početku je rekao da se intenzivno razgovara kako u Hrvatskoj tako i s partnerima u drugim zemljama, a vezano uz moguću kakvu takvu turističku sezonu. Spomenut je članak BBC-a, a u kojem je navedeno da su Hrvatska i Grčka odradila odličan posao u borbi s korona virusom, no da im je od krucijalnog interesa spasiti sezonu, a zbog velikog udjela turističkog sektora u BDP-u.

"Mi smo stvorili jednu dobru epidemiološku situaciju da možemo sve više aktivnosti otvarati da turizam i ovoga ljeta proradi koliko će to biti moguće, a s obzirom na situaciju", istaknuo je Božinović. Kaže da se radi o složenim izazovima jer nema puno egzaktnih točaka za koje se može uhvatiti. "Pratimo situaciju oko nas, u Europi i svijetu. Dolazak turista je ozbiljan izazov za epidemiološke službe i struku, nije to samo otvoriti granicu. Treba napraviti protokole, kako ne bi u najboljoj namjeri napraviti neku grešku."

Kako reaktivirati dijelove gospodarstva?

Govorio je i o sastanku Znanstvenog savjeta Vlade, a koji je održan u ponedjeljak. Znanstvenici su, ističe, zadovoljni što je Vlada kroz Stožer napravila u ovih 70-ak dana. "Promišlja se kako dalje ići u revitalizaciju, kako reaktivirati dijelove gospodarstva te održati povoljnu epidemiološku situaciju. Mi se nadamo najboljem, radimo najbolje što znamo." Božinović dodaje da su za povoljnu epidemiološku situaciju ipak najzaslužniji građani.

Govoreći o temeljnim ljudskim pravima i slobodama u vrijeme korona virusa, a s obzirom na brojna ograničenja za pojedince, ističe da su u dva navrata napravljene zakonske prilagodbe kako bi posao vodili tako da je sukladno zakonima i Ustavu. "Jasno je da sloboda trpi, ali ako pogledate mjere koje smo poduzeli i ako uspoređujete s nekim drugim zemljama, možete vidjeti da u Hrvatskoj nikada nije bilo policijskog sata, nije bilo vojske na ulicama kao u nekim susjednim zemljama ili u nekim zapadnim demokracijama", naglasio je Božinović.

Plenković i Frka-Petešić prvi spomenuli pitanje virusa

Govoreći o e-propusnicama, kaže da su one postigle svoju svrhu. Izdano ih je oko 1,8 milijuna, a bila su važne za sprečavanje širenja virusa. Osvrnuo se i na početak krize. Ističe da su premijer Andrej Plenković i predstojnik Ureda Zvonimir Frka-Petešić prvi spomenuli pitanje Wuhana i virusa i da se tamo nešto događa, a da se nakon događanja u Italiji znalo da bi Hrvatska mogla, a zbog geografskog položaja, biti prva na udaru. "Kada je sve u Wuhanu krenulo, Švedska je poslala ogromnu količinu opreme u Kinu, vjerojatno misleći da to njima neće trebati. Takva je tada bila situacija".

Govoreći o hrvatskom modelu suočavanja s krizom, kaže da su prvenstveno slušali struku. "Mislim da je naš tajming bio optimalan, a poglavito kada smo vidjeli veliku prijetnju na sjeveru Italije. Istra je bila blizu te se krenulo u zatvaranje granica." Velika većina znanstvenika pretpostavlja da će doći na jesen i zimu drugi val, dodao je Božinović.

Drugi val na jesen

Odgovorio je i na pitanje je li zabrinut oko onoga što će se događati na jesen. "Iskreno, malo sam manje zabrinut nego na početku epidemije jer je najvažnije postignuće u ovoj fazi da imamo stanovništvo koje razumije o čemu se radi te da razumiju kako se zaštititi. Ako dođe do drugog vala, možda ne bi trebali pribjegavati nekim toliko restriktivnim mjerama kao na početku."

"Realno, najvažnija je osobna higijena te mjera fizičke distance. Mislim da u tom pretpostavljenom drugom valu moramo najviše inzistirati na održavanju fizičke distance, na nošenju maske na licu. Tu virus nema puno šanse za nekakav eksponencijalan rast. To je teorija, no u praksi to ne izgleda uvijek tako jednostavno", zaključio je Božinović za HRT.