Bošnjaković o 'Za dom spremni': Stvari nisu crno-bijele

"Za mene taj pozdrav nije prihvatljiv, on u svakom slučaju asocira na teška vremena, NDH, i mislim da to treba izbjegavati", kazao je Bošnjaković za RTL Danas na upit je li taj pozdrav za njega prihvatljiv s obzirom da su ga jučer na obilježavanju 24. obljetnice Oluje u Kninu uzvikivali pripadnici HOS-a.

Ministar pravosuđa pritom je napomenuo da "svaki slučaj ima svoje konkretnosti i svoje okolnosti".

"Imamo situaciju koja čini da stvar nije uvijek crno-bijela kako se to želi prezentirati. Mi smo u okviru hrvatske vojske imali jedinice HOS-a. One su u potpunosti legalne i imaju legalni grb, a sadrži pozdrav 'Za dom spremni' i zato kada se taj pozdrav uzvikuje uvijek treba gledati okolnosti, mjesto i vrijeme kada se on izriče. Ako je to u nekom komemorativnom prostoru koji se odnosi i na pripadnike HOS-a, tada to po meni ne možemo osuditi", ustvrdio je.

Dodao je kako su predstavnici HOS-a u ponedjeljak uzvikivali taj pozdrav pred spomenikom, a ne na nekom javnom prostoru "gdje se poziva na mržnju i nasilje " i to se po njemu mora podvesti pod komemoriranje.

Vlada svojim zaključkom prošli tjedan iskazala spremnost da pomogne 3. maju

Na pitanje kada se očekuje deblokada računa Brodogradilišta 3. maj i kako će to vlada izvesti, Bošnjaković je odgovorio da za to ne treba donositi novi zakon. 

"Blokada računa bila je nešto više od 150 milijuna kuna, uprava je dosad uspjela gotovo polovicu toga riješiti, dogovoriti s vjerovnicima da se povuče, ostalo je oko 86 milijuna kuna blokade. Potrebno je osigurati sredstva za tu deblokadu i tu postoji više modaliteta", naglasio je.

Istaknuo je da je vlada svojim zaključkom prošli tjedan iskazala spremnost da tu pomogne i odigra važnu ulogu, ako treba izdati jamstva ili bilo što drugo kako bi se ta sredstva osigurala i deblokirao račun. Nakon toga se, dodao je, ide u fazu dogovora i pregovora s naručiteljima brodova jer je iskazan interes da se oni završe i prodaju.

Važno je znati koje su opcije kako teret ne bi pao na porezne obveznike

Važnim je ocijenio to da, kada vlada donosi odluku da izdaje jamstvo, da znaju, ako dođu u situaciju da se jamstvo mora realizirati - koja je opcija da se ti novci namire u proračunu da ne bi pali na teret poreznih obveznika.

Novci bi se, rekao je, u slučaju da zatreba, namirili prodajom izgrađenih brodova. "Prodaja brodova morala bi biti u većem iznosu nego onome koji je dug i tu bi morali ostvariti određenu dobit", istaknuo je Bošnjaković.

"Treba naći najbolji modalitet kako da se riješe dugovi prema radnicima i vjerovnicima jer je to prvi korak koji omogućava daljnje korake -  razgovor s naručiteljima brodova, prodaju brodova i cjelovitu stabilizaciju te nalaženje strateškog partnera", rekao je, dodavši da se radi o procesu.

Ministar pravosuđa najavio je da će vlada napraviti sve što može i za Uljanik, istaknuvši da je tamo u potpunosti drukčija situacija.

"Vlada je za 3. maj iskazala veliku spremnost, tu je situacija takva da je proizvodnja moguća, oni su kadrovski opremljeni i imamo naručitelje koji žele te brodove i to su uvjeti koji jamče optimizam da će se priča uspješno završiti. U Uljaniku nije bilo mogućnosti da se brodovi dovrše, naručitelji su raskinuli sve ugovore, kadrovska struktura nije odgovarajuća", kazao je.

Izmjene zakona o izvršavanju kazne u proceduri krajem godine

Bošnjaković je komentirao slučaj Darka Kovačevića Daruvarca koji još uvijek nije počeo služiti svoju zatvorsku kaznu, istaknuvši da je to stvar zakona o izvršavanju kazne te da će donijeti novi zakon. Radna skupina već postoji, a ministar predviđa da će zakon krajem godine ući u proceduru.

Složio se s tvrdnjom da je zakonska procedura vezano za ovakve situacije poprilično složena.

"Tu sudac izvršenja kazne nakon pravomoćne odluke donosi i odluku da se određuje i izvršenje kazne, što je besmisleno. To ćemo promijeniti i ubrzati jer nema smisla da netko tko ima pravomoćnu presudu ima mogućnost ulagati žalbu gdje se rješenjem kaže da mora otići na izvršenje kazne. I nakon toga ima i zahtjev mogući za odgodu izvršavanja kazne, koji zakon propisuje. To mi se čini dobar postupak, ali to sve treba biti nakon što je on već na odsluženju kazne", zaključio je Bošnjaković.  

Vezano za moguće izručenje Zdravka Mamića Hrvatskoj, Bošnjaković je rekao da je to postupak koji je u potpunosti u nadležnosti "druge suverene države". "To ćemo vidjeti, to je sad pred pravosudnim tijelima BiH i u fazi da sud treba donijeti odluku da li postoje formalni uvjeti za njegovo izručenje, a onda nakon toga konačnu i eventualnu odluku o izručenju donosi ministar pravde BiH", kazao je.