Blokirani će Ovršni zakon 'rušiti' u Strasbourgu, Ustavni sud ih odbio

"Tužba bi u Strasbourg trebala biti poslana u veljači", kazala je Hini Miriam Kervatin predsjednica udruge Blokirani koja je, "odbijenicu" Ustavnog suda dobila krajem prošle godine.

Blokirani su se najvišem pravosudnom tijelu obratili još prije tri godine, tražeći da Ustavni sud zabrani daljnju primjenu Ovršnog zakona, odnosno da cijeli zakon stavi van snage. Tražili su i da se ponište sva rješenja o ovrsi koja su donesena na temelju svih dosadašnjih ovršnih zakona, za koje tvrde da se u suštini nisu razlikovali.

No, glavni prigovor Blokiranih Ovršnom zakonu bio je da dug povećava umjesto da ga smanjuje te da je broj blokiranih u svega par godina s 25.000 povećao na 330.000 građana.

Ustavni sud njihov je zahtjev za cjenu ustavnosti svih odredbi Ovršnog zakona donesenoga u rujnu 2012. odbacio krajem studenoga prošle godine, a iz odlučivanja su se oduzeli suci Ingrid Antičević Marinović, Josip Leko i Davorin Mlakar koji su kao zastupnici glasovali o zakonu koji je predložila vlada Zorana Milanovića.

"Odgovornost za bilo koju situaciju nesumnjivo nosi dužnik koji se zadužio, od toga ne treba bježati, ali mi ukazujemo na apsurd ovršnog modela koji dug multiciplira umjesto da ga riješi jer je odgovoran i vjerovnik, ali i država s obzirom da smo uvijek, primjerice plaćali najskuplje kamate ili telefonske usluge", kazala je Kervatin. "Hvatska zakonodavna vlast je učinila propust i inzistira i dalje na tom propustu. Ustavni sud ih pušta da to rade na štetu osiromašenih i prezaduženih koji nesumnjivo postoje, a problem se ne rješava. Mi nismo protiv nikoga, tražimo put prema rješenju, a to je teško jer je ovaj model prilično profitabilan", dodala je Kervatin.

Naglašava da se država nikako ne smije dovesti u situaciju da kamatari te da dug nikako ne bi smio prelaziti na sljedeću generaciju.

"Svjetska praksa ne tolerira da država svojim rješenjima generira sve veći dug. Mi želimo rješenje", kazala je predsjednica Blokiranih. Dodaje kako u udruzi ne spore da i Europa i cijeli svijet poznaju blokadu imovine po vjerovnikovom potraživanju. "Ali ta blokada je privremena mjera gdje vi na sudu pokušavate postići nagodbu, otvoriti stečaj ili riješiti problem. Hrvatska je to drugačije napravila. Blokirala je 330.000 obitelji, a dug je svakih šest mjeseci pola milijarde kuna veći", ističe Kervatin.

Uvjerena je da je Hrvatska time povrijedila Konvenciju o zaštiti ljudskih prava što će i dokazati na sudu u Strasbourgu. "Umjesto da hvata tajkune i dilere drogom i prodaje im imovinu država hvata baku u Gunji koja nije koristila telefon, ali je za njega dužna", zaključila je Kervatin.