Blagdanska depresija: očajnički krik za ljubavlju koja liječi sve

O tome smo razgovarali s prof. dr. sc. Mirom Jakovljevićem, predstojnikom Odjela za psihijatriju KBC Rebro, koautor knjige “Duševno zdravlje, kultura i društvo”, a njegove je radove na području psihijatrije gotovo nemoguće nabrojati. Također je i osnivač portala Promente.hr, koji se bavi duševnim zdravljem, pozitivnom psihologijom i psihokulturom.

Osobama inače sklonim depresijama u prosincu se nameće dodatni teret da su na neki način dužni biti sretni. Blagdanska depresija često zahvaća starije osobe koje su već izgubile partnera ili im djeca stanuju daleko, ali ne zaobilazi ni mlade ljude koji se bore s usamljenošću.

Također pogađa usamljene ljude koji žive u velikom gradu u kojem nisu članovi njihovih obitelji, a koji nemaju puno prijatelja.

U vrijeme velikih blagdana imamo višak slobodnog vremena. Ukoliko slobodno vrijeme nemamo s kime podijeliti, ili ga ne možemo kvalitetno ispuniti, normalno je da zapadnemo u depresivno raspoloženje, potvrđuje to i prof. Jakovljević.

No, koji su uzroci blagdanske depresije? Navedimo samo neke:

- povećan stres
- umor
- nemogućnost provođenja vremena s članovima obitelji
- nostalgija za proteklim blagdanskim proslavama
- pretjerana komercijalizacija blagdana
- promjena prehrane
- promjena dnevne rutine

- glavobolje
- nesanica
- promjena apetita, debljanje ili mršavljenje
- razdražljivost
- tjeskoba

- pretjeran ili neprimjeren osjećaj krivnje
- smanjena sposobnost jasnog razmišljanja i koncentracije
- smanjen interes za aktivnosti koje obično pružaju zadovoljstvo (seks, rad, druženje s prijateljima, hobiji, uobičajeni oblici zabave)

Simptomi i trajanje blagdanske depresije

Osnovne karakteristike ove bolesti su sniženo, depresivno raspoloženje, gubitak osjećaja zadovoljstva, gubitak snage i energije, javljanje osjećaja neodređenog straha (anksioznosti), osjećaj krivnje, besperspektivnosti, bezizglednosti, gubitak volje za životom, razmišljanja o samoubojstvu i pokušaji. Uz to nastupa promjena mišljenja, sna i apetita...

Osnovne karakteristike ove bolesti su sniženo, depresivno raspoloženje, gubitak osjećaja zadovoljstva, gubitak snage i energije, javljanje osjećaja neodređenog straha (anksioznosti), osjećaj krivnje, besperspektivnosti, bezizglednosti, gubitak volje za životom, razmišljanja o samoubojstvu i pokušaji. Uz to nastupa promjena mišljenja, sna i apetita.

Kako pomoći ljudima da što lakše prevladaju te kritične dane?

Dr. Jakovljević tvrdi da je uvijek najvažnije pozitivno razmišljanje, ma kako se to činilo banalno, ili čak neizvedivo. Jer, naša raspoloženja velikim dijelom proizlaze i iz našega mišljenja.

Također kaže I da je depresija očajnički krik za ljubavlju. Osobe koje pate od blagdanske depresije obično su usamljene I dok se drugi vesele, njima je to uskraćeno, iz različitih razloga.

Može li se depresivnim ljudima uopće pomoći?

Ljubav je najbolji lijek za depresiju- kako onima koji je primaju, tako I onima koji je daju. Osobe koje pate od blagdanske depresije trebaju razmisliti ima li još nekih koji su usamljeni I trebaju li ih nazvati te se tako povezati. Često je pomaganje drugima najbolja terapija.

A smisao samog Božića je u ljubavi I darivanju, zaključuje dr. Jakovljević.