'NA PRAGU SMO TREĆEG SVJETSKOG RATA'
Bivši hrvatski veleposlanik u Kijevu zahvalio Bogu na atomskom oružju: 'Drži svijet na okupu'
Bivši veleposlanik u Kijevu Đuro Vidmarović u ponedjeljak je izjavio da smo na pragu Trećeg svjetskog rata te je pojasnio što eksalaciju drži pod kontrolom.
"Na pragu smo Trećeg svjetskog rata i hvala Bogu što postoji atomsko oružje, goleme razorne snage koje drže taj svijet na okupu jer i Putin je svjestan da bi odmag nakon što bi njegove krstaraće rakete krenule, druga strana bi reagirala", objasnio je Vidmarović gostujući u HRT-ovoj emisiji "U mreži prvog". Vidmarović izjavio je da trenutačna situacija podsjeća na onu iz 1939. nakon Münchenskog sporazuma.
"Ako pratimo neke diplomatske poteze i izjave na Zapadu, onda su sve više skloni tomu da prisile Ukrajinu na pregovore s Rusijom i da se odrekne nekih svojih teritorija kao što su Čehoslovačku prinudili 1938. godine". Novinar Vlado Vurušić upozorio je na strah pobjede Rusije i ugrožavanje EU. "Postoje strahovi od širenja ukrajinskog sukoba, odnosno od toga da Rusija u slučaju pobjede, odnosno okupacije i slamanja Ukrajine, ojača vojno tako da može prijetiti ili ugrožavati Europsku unije", rekao je.
Također je objasnio da do toga ne smije doći i da itko u Rusiji racionalno razmišlja zna da to vodi do III. svjetskog rata. "To bi značilo III. svjetski rat i teško je tada isključiti upotrebu nuklearnog naoružanja. Istaknuo je da dolazi do određene militarizacije Europe što je posljedica ruske agresije na Ukrajinu, ali i sukoba na Bliskom istoku. "Mislim da do sukoba većih razmjera ili ratova na Balkanu teško može doći zato što sve te zemlje nisu ekonomski, ni društveno, ni socijalno spremne i sposobne za sukobe", rekao je Vurušić.
'Na pragu smo III. svjetskog rata'
Mi smo na pragu III. svjetskog rata i hvala Bogu što postoji atomsko oružje, goleme razorne snage, koje drže taj svijet na okupu jer i Putin je svjestan da bi odmah nakon što bi njegove krstareće rakete krenule - druga strana reagirala. Međutim, izjave koje daje, a posebno zadnju izjavu koju je dao u vezi s Baltičkim republikama, vrlo su opasne i upravo su na tragu toga da se zaoštravaju odnosi, istaknuo je Vidmarović.
Rekao je da se istodobno III. svjetski rat vodi i na diplomatskoj razini te je dodao kako je on je vrlo žestok i na Bliskom istoku, na Balkanu i Europi. "Europa je diplomatski u defenzivi. Ono što se događa iza zavjese je jako važno, ti su pregovori vrlo važni, oni nisu prekinuti bez obzira na žestoku reakciju političara i da nije tako, već bi došlo do eskalacije sukoba na vojnom planu", upozorio je bivši veleposlanik u Kijevu. "Da nije diplomacije, već bi eksplodirao rat između Amerike i Irana, između Izraela, dodao je.
FOTO: HINA/MORH/Filip Klen
Obvezni vojni rok u Hrvatskoj
Vojni analitičar Mario Galić rekao je da je pitanje povratka obveznog vojnog roka u Hrvatskoj otvoreno ne zbog interesa javnosti ili vojske nego jer je generalni štab srpske vojske službeno zatražio povratak služenja vojnog roka u Srbiji. "Ne znam otkud sad ove tvrdnje da su to probni baloni, da je to pred izbore. Ne, razlog je što srpska vojska vraća služenje vojnog roka, time će u vrlo kratkom vremenu za pet godina dobiti veliku ratnu pričuvu", započeo je.
Objasnio je kako Hrvatska nema ratnu pričuvu, a ni vojsku kavu bismo trebali imati. Istaknuo je kako će se odnos snaga u vrlo kratkom vremenu dramatično promijeniti. "Jedini odgovor koji Hrvatska na to može imati je povratak služenja vojnog roka. Moramo ga tako složiti da sami dobijemo najmanje 300 tisuća ljudi u pričuvi, da od toga možemo u svakom trenutku dignuti 200 tisuća, 100 tisuća i dalje držati za rotaciju, smjenu, popunu, onako kao je bilo u Domovinskom ratu", rekao je vojni analitičar.
FOTO: Unsplash (Ilustracija)
Napad na američku vojnu bazu u Jordanu
Iranska misija pri Ujedinjenim narodima priopćila je u ponedjeljak da Teheran nije bio umiješan u napad bespilotnom letjelicom u kojem su ubijena tri pripadnika američke vojske u sjeveroistočnom Jordanu, blizu sirijske granice. "To je možda bilo i očekivano. Iran koji podržava Hamas, od početka sukoba u pojasu Gaze kao da priželjkuje proširenje sukoba. To je na neki način politička agenda Irana s obzirom na to da su na početku pozivali i arapske zemlje da odgovore. Nisu reagirali kako je Iran očekivao i očito je da sam Iran nije željan izravnog sukoba s Izraelom i SAD-om", kazao je Vurušić.
Također je dodao da oni imaju svoje podružnice u raznim dijelovima Bliskog Istoka, koje instruiraju ili im daju odriješene ruke da izvode napade kao što je ovaj na američku vojnu bazu, a Galić je kazao da je sukob SAD-a i Irana teoretski moguć, ali vjeruje da će ga obje strane izbjegavati koliko god je to moguće jer bi jedna od posljedica bila zatvaranje Hormuza.
Napadnute američke snage u Jordanu: Tri vojnika ubijena, deseci ranjenih, Biden najavio osvetu
"A onda više ne bi dolazili ni plin ni nafta s Bliskog istoka. Europa ne može kupovati od Rusa. Barel bi bio skuplji od 500 dolara. Amerika ima dovoljno svoje nafte i plina, ali Europa bi prošla jako loše", rekao je Galić, a Vidmarović je naglasio kako diplomacija mora spriječiti sukob jer bio "dobio neograničene razmjere" te je naglasio da vidi kako su Amerikanci suzdržani od vojnog djelovanja, što znači da djeluje diplomacija.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.