Ma gdje se Hrvat s Turci bije, za dom se bori svoj
Bitka kod Sigeta: Izgubljena bitka s kojom je dobiven rat
Ako je Sparta imala svog Leonidu, mi imamo Nikolu Zrinskoga. Njegov odabir junačke pogibije umjesto predaje,njegova odluka da se iz zapaljene tvrđave probije u posljednjem jurišu te obred prije juriša u kojem se odijenuo u najfinije i najskupljeg ruha, ušivanje zlatnika u postavu da ga dušmanin ne bi besplatno sahranio, misa i pričest prije bitke, sve je to pridonijelo njegovom statusu najvećeg junaka u Hrvata.
Tvrđava Szigetvár u mađarskoj Baranji našla se na putu šestoga i posljednjeg pohoda koji je turski sultan Süleyman zvan Kanuni, zakonodavac, poduzeo ne bi li osvojio Beč i tako zavladao srednjom Europom.
Tursku vojsku koja je brojila više od 100 tisuća vojnika i oko 300 topova, vodio je sam sultan Sulejman Veličanstveni i njegov vezir padišah Sokollu Mehmed Paşa, jedan od mnoge janjičarske djece, rođen kao Bajo Sokolović. Padišah je kapetanu Nikolu Zrinskom ponudio bogatstvo, navodno i položaj hrvatskoga potkralja, ako mu preda grad, ali Zrinski nije pristao.
Za to vrijeme je rimski car te hrvatski i ugarski kralj Maksimilijan II okupio svoju vojsku: oko 55.000 vojnika kod Mađarova, oko 30.000 kod Košica, oko 10.000 kod Nitre, te pri ušću Mure još oko 13.000 pripadnika kranjske, štajerske, koruške i hrvatske vojske. Sve vrijeme opsade Sigeta ta je vojska bila uglavnom neaktivna.
Turski napadi bili su siloviti. Zrinski je već 9. kolovoza dao napustiti i spaliti Novi grad, a deset dana kasnije Turci osvajaju i Stari grad, pa je kapetanu ostala samo utvrda i šačica ljudi. Uslijedilo je nekoliko turskih juriša: 26. pa 29. kolovoza, i opet 2. rujna. Tri dana kasnije umro je sultan, ali veliki vezir je to zatajio od vojske.
Kad se posljednje uporište branitelja našlo u plamenu, Zrinski je s preostalih 300 vojnika 7. rujna 1566. izveo junački juriš iz tvrđave. U posljednjem boju izginuli su gotovo svi na čelu s Nikolom Zrinskim.
Tek pošto je Zrinski poginuo i razoreni Siget pao, Sokollu je vojsku povukao u Beograd, čekajući odluke novog sultana Selima II. Maksimilijanu su ostali i vojska i Beč, sve je platio Sigetom i glavama junačke posade.
Bitka kod Sigeta je odjeknula Europom kao nevjerojatno junaštvo, pa je i kardinal Richelieu, ministar francuskog kralja Louisa XIII, napisao: “Čudo je trebalo da Habsburško Carstvo preživi. I to čudo dogodilo se u Sigetu.”
U hrvatskoj povijesti i narodnoj tradiciji Nikola Zrinski ostao je zapamćen kao jedan od najvećih junaka koji su žrtvovali svoj život za opstanak domovine. Hrvatski povjesničar, predsjednik Matice hrvatske, a zatim i Jugoslavenske akademije Tadija Smičiklas, ovako je opisao značenje žrtve Nikole Zrinskoga i njegovih suboraca: „Smrt Nikole Zrinskoga i Sulejmana zaključuje onu periodu turske povijesti kada je bila na zenitu svoje moći. Smrću Sulejmanovom poblijedio je polumjesec i nije mu veće bilo Sulejmanova sjaja; smrću Zrinskoga zasvijetli zvijezda Danica kršćanskomu svijetu, pripravljena je mjesto obranbene navalna kršćanska politika. Već suvremenici cijele Europe priznadoše mu da je Leonida svoga vijeka bio…“
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.