BEZ ZRAČENJA OSTALI ONI NAJUGROŽENIJI Spore se tko popravlja uređaj za zračenje, a pacijenti čekaju

Problem je u tome što mu je nedavno istekao servisni ugovor, kako je naveo dr. Ivan Milas, v. d. ravnatelja Klinike za tumore na tematskoj sjednici saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb.

Uređaj, naime, pripada Dječjoj bolnici Zagreb, čiji je Zavod za hematologiju i onkologiju 2015. preseljen iz Klaićeve u Kliniku za tumore u Ilici, a kako nema puno djece koja trebaju zračenje, na njemu se zrače i odrasli pacijenti Klinike za tumore. Nejasno je tko će platiti popravak, a za to vrijeme pacijenti čekaju na toliko potrebno liječenje.

Ravnatelj Klaićeve prof. Goran Roić kaže da DB Zagreb nema ugovorenu djelatnost radioterapije, već je ugovorom o suradnji između Klaićeve i KBC-a Sestre milosrdnice, u čijem sastavu je Klinika za tumore, pokrivena radioterapija za njihove male pacijente u Ilici.

No problem nije samo u jednom uređaju. Linearni akceleratori su dotrajali, često se kvare pa nisu u funkciji, što za posljedicu ima apsurdne liste čekanja bolesnika na prijeko potreban postupak. Hrvatska ima upola manje radijacijske opreme od europskog prosjeka, a u vrhu smo prema smrtnosti od malignih bolesti. Imamo 15 linearnih akceleratora, a trebamo 23 nova.

Obnavljanje opreme za prevenciju, dijagnostiku i liječenje osoba oboljelih od raka te osnivanje onkološke mreže i baze onkoloških podataka, što ima izravan utjecaj na ishode liječenja, ključni su koraci u borbi protiv raka. Predviđa ih Nacionalni strateški okvir protiv raka (NSOPR) koji se, pak, ni više od godinu dana od donošenja u praksi ne primjenjuje, piše novinarka Večernjeg lista Romana Kovačević Barišić.