Beroš o docjepljivanju trećom dozom: Procijenit će struka, moglo bi ići u tom smjeru

"Pratimo svjetsku i stručnu literaturu, imamo i vlastita istraživanja, i na osnovu tih podataka koji će relevantno pokazati kada je i je li treća doza potrebna, donijet ćemo odluku", rekao je Beroš u Središnjem dnevniku HTV-a. Dodao je kako misli da će se ići u tom smjeru.

"Sagledava se pad antitijela nakon prve doze, nakon docjepljivanja i gleda se njegovo nestajanje. To znači da naš organizam postaje manje otporan na infekciju virusom i postavlja se pitanje treće doze docjepljivanja. Preliminarni podaci iz Izraela, govore da su nuspojave nakon treće doze manje nego kod ranijih. To je dobar podatak, ali kad će se krenuti s trećom dozom, procijenit će struka", naglasio je ministar zdravstva. 

Vezano za procjepljenost građana u Hrvatskoj, Beroš je rekao kako se aktivno radi na podizanju postotka procijepljenosti, koji je sa današnjim danom 51,34 posto. 

"Dolazi hladnije vrijeme sve je veći broj zaraženih i hospitaliziranih i vjerujem da će to potaknuti ljude da razmisle o onome što je najjednostavniji i najbrži izlaz iz ove krize - cijepljenje", dodao je.

Osvrnuo se i na pitanje zašto cijepljeni ljudi moraju nositi maske.

Napomenuo je da svatko ima pravo na svoj osobni stav i mišljenje, ali ono što nas brani od virusa nije osobni stav nego stav struke. "Ponekad je neugodno nositi masku, ali nošenje maske spašava život. Cijepljenje je apsolutno savršena metoda za izlazak iz krize, ali niti jedan lijek, pa tako ni cijepivo nije 100 posto. Postoje oni cijepljeni koji će se svejedno razboljeti. A tu je i pitanje djelovanja cjepiva na nove varijante", rekao je  Beroš.

Na upit je li se u Hrvatskoj odustalo od Covid potvrda, koje se u mnogim europskim državama traže 'na svakom koraku', Beroš je rekao da Covid potvrde pružaju osjećaj sigurnosti. Nisu optimalne, imaju svoja ograničenja, ali su u ovom trenutku najbolji element, ocijenio je. Nismo u Hrvatskoj odustali od njih, samo čekamo pravo vrijeme za primjenu, dodao je.

Osvrnuo se i na dug veledrogerijama koji je ponovno prešao tri milijarde kuna, rekavši kako se zanemaruju troškovi Covid krize.

"Nas Covid kriza košta 2,7 milijardi kuna. Uz druge troškove veliko je to opterećenje. Moramo se svi zajedno uhvatiti u koštac s tim problemom. I građani jačajući odgovornost prema vlastitom zdravlju, i u pogledu Covid krize, ali i u pogledu drugih elemenata - pušenje, alkohol, debljina. Na nama je da utemeljimo reformske mjere koje su već spremne, na usuglašavanju i vjerujem da će krenuti čim prije", istaknuo je ministar zdravstva.

Dodao je i da će poslušati ministra financija Zdravka Marića, koji je rekao da se reforme moraju bazirati na rashodovnoj strani.

Ali u datom trenutku razgovarat ćemo i o prihodovnoj strani, dodao je.

Upitan znači li to da će se povećati izdavanja iz plaća, Beroš je rekao: apsolutno. Hrvatska je na dnu ljestvice zemalja EU-a po izdvajanju za zdravstvo. To moramo promijeniti, zaključio je.