Beroš najavio veliki pomak: Cijepit ćemo sedam dana u tjednu i 12 sati dnevno, na platformi uspostavljeno funkcioniranje prijavljivanja

Vlada je, kazao je, osigurala dovoljne količine cjepiva te je radi bolje organizacije uspostavljen zapovjedni lanac i imenovani koordinatori na nacionalnoj i regionalnoj razini. Glavni koordinator je ravnatelj HZJZ-a, a imenovana su i tri nova koordinatora - za organizaciju cijepnih mjesta, za distribuciju i  informatičku podršku, rekao je Beroš

Ustvrdio je da je na platformi CijepiSe uspostavljeno funkcioniranje prijavljivanja, a u tijeku je otklanjanje kašnjenja upisivanja podataka o cijepljenjima u evidenciju cijepljenih. Podaci trebaju biti unijeti do 30. travnja, a nakon tog datuma treba osigurati upis cijepljenih u roku od 24 sata, rekao je.

Najavio je angažiranje svih ljudskih resursa radi organizacije cijepljenja sedam dana u tjednu i najmanje 12 sati dnevno, što uključuje dostatan broj cjepitelja i administrativno-tehničkog osoblja, zbog čega su pozvani i Ministarstvu obrane te Hrvatski Crveni križ.

U izradi je novi operativni plan za cijepljenje radno aktivnog stanovništvo, gdje se razrađuje treća faza cijepljenja i gospodarske djelatnosti koje bi trebale biti prioritetne pri cijepljenju.

Beroševo izvješće komentirao je predsjednik Vlade Andrej Plenković kako je "nakon našeg razgovora i traženja ovo priprema da dinamiziramo i ubrzamo proces cijepljenja".

"Važno je da se sve sastavnice zdravstvenog sustava uključe i da to bude napor kako bi se što veći broj sugrađana procijepio što prije", rekao je Plenković. 

Beroš je naveo i kako je u Hrvatsku dosad stiglo više od milijun doza cjepiva,aplicirano 825.000 ili 81,7 posto, a cijepljeno je 648.709 osoba. Veći obuhvat od prosječnih 16 posto postignuti je u dobi od 60 godina i više. Najveći obuhvat prvom dozom je u Zagrebu (18 posto) a drugom dozom u Sisačko-moslavačkoj županiji (6,6 posto). 

Kazao je kako pritisak na bolnički sustav ne jenjava, no oboljeli se odgovarajuće zbrinjavaju, a od bolnica je zatraženo da se omoguće posjete članova uže obitelji teškim i palijativnih pacijentima uz poštivanje epidemioloških mjera.

Potpredsjednik Vlade Davor Božinović izvijestio je kako je nacionalni stožer Civilne zaštite na prijedlog županijskih stožera donio sedam odluka koje su već javno komunicirane a odnose se na Dubrovačko-neretvansku, Požeško-slavonsku, Osječko-baranjsku, Krapinsko-zagorsku, Primorsko-goransku, Istarsku i Zagrebačku županiju.

Naveo je kako je provedeno 19.112 nadzora te zbog kršenja mjera izdano 11 prekršajnih naloga, 13 obavijesti o počinjenu prekršaja, 14 usmenih rješenja, 2 pisana upozorenja i 12 optužnih prijedloga dok je naplaćeno šest kazni.

Zbog nenošenja zaštitnih maski izdano je 45 pisanih upozorenja, 60 prekršajnih naloga i naplaćeno je deset novčanih kazni.

Temeljem dojava utvrđeno je 175 kršenja mjera samoizolacije te će biti podneseno 170 prekršajnih naloga i pet optužnih prijedloga. Također je evidentirano 6 kaznenih djela zbog širenja zarazne bolesti, rekao je Božinović.

Prihodi HZZO-a od doprinosa u 2020. značajno smanjeni

U prošloj godini je zbog korona krize došlo do značajnih promjena u strukturi prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), odnosno značajno je smanjen udio prihoda od doprinosa za zdravstveno osiguranje, pokazuje Izvješće o poslovanju HZZO-a.

Izvješće HZZO-a, koje je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak, podneseno je sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i sadrži najvažnije pokazatelje financijskog poslovanja HZZO-a.

Tijekom 2020. godine u uvjetima proglašenja pandemije bolesti Covid-19 i poduzetim strogim epidemiološkim mjerama došlo je do smanjenja gospodarskih aktivnosti što je dovelo do značajnijih promjena u strukturi ukupnih prihoda Zavoda, naveo je ministar zdravstva Vili Beroš.

"Znatno je smanjen udio prihoda od doprinosa (za zdravstveno osiguranje) s 81,88 na 74,21 posto, a povećan je udio prihoda od proračuna s 9,59 na 13,29 posto, zbog dodatnih sredstava bolnicama i HZZO-u za podmirenje dospjelih obveza prema ljekarnama i povećanih troškova vezano uz bolest Covid-19", naveo je.

U strukturi prihoda - novi prihodi su primici od zaduživanja odnosno beskamatnog zajma u iznosu od 1,463 milijardi kuna koje je Zavodu odobrilo Ministarstvo financija, kao kompenzacijsku mjeru zbog provođenja mjera pomoći gospodarstvenicima u očuvanju radnih mjesta, koje su za posljedicu imali smanjenje prihoda od doprinosa za zdravstveno osiguranja.

"Teži uvjeti poslovanja zbog izvanrednih okolnosti u 2020. godini odrazili su se na stanje ukupnih i dospjelih obveza Zavoda. Tako su na dan 31. prosinca ukupne obveze iskazane u iznosu od 4,177 milijardi kuna, od čega su dospjele obveze 657 milijuna kuna", naveo je Beroš.

U strukturi dospjelih obveza, prema Izvješću, najveća stavka u 2020. godini odnosi se na obveze za lijekove na recepte (318 milijuna kuna) i naknade zbog privremene nesposobnosti za rad za korisnike državnog proračuna (192 milijuna kuna).

Izvješće pokazuje i da je došlo do manjeg smanjenja ukupnog broja osiguranika te je prosječno u evidenciji bilo 4.161.628 osiguranika, što je 27.030 osoba manje nego u istom razdoblju 2019. godine.

Prosječan broj aktivnih osiguranika manji je za 1,51 posto, odnosno evidentirano je 1.575.192 zaposlenih što je za 24.119 osoba manje, pokazuje Izvješće.

Vlada je na sjednici odlučila dodijeliti sredstava iz državnog proračuna za poticaj za zdravstvo u Bosni i Hercegovini za ovu godinu, za suzbijanje epidemije bolesti Covid-19 temeljem koje će se Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar sukcesivno doznačavati 40 milijuna kuna.

Novac je namjenski i doznačivat će se radi podmirenja dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.

O načinu njihova utroška Ministarstvo zdravstva i Sveučilišna klinička bolnica Mostar potpisat će ugovor, a Ministarstvo zdravstva pratit će utrošak te će o provedbi ove odluke izvijestiti Ministarstvo financija.