Bauk priredio neugodnjak ministru: 'On je 2010. objašnjavao zašto nam ne treba Zakon o jeziku'

"Molim vas da utvrdite identitet predstavnika predlagatelja. Naime, 2010. je Vlada, koje ste vi bili potpredsjednik, zadužila ministra Radovana Fuchsa da nam u Saboru objasni zašto ne treba donijeti zakon o hrvatskom jeziku. Možda postoje dva Radovana Fuchsa, pa molim vas da se utvrdi o kojem se Fuchsu danas radi", obratio se Bauk predsjedniku Sabora.

'Ja sam Radovan Fuchs'

I bome je Jandroković pitao prisutnog ministra je li on isti Fuchs, na što je dobio pozitivan odgovor. Svoje izlaganje je ministar potom započeo rečenicom: "Ja sam Radovan Fuchs".

Foto: HINA/Daniel Kasap

Bauk je svojom intervencijom aludirao na činjenicu da je Vlada u mandatu premijerke Jadranke bodbila zakonski prijedlog zastupnika Dragutina Lesara o javnoj uporabi hrvatskog jezika i odredila da će u njezino ime u raspravi u Saboru sudjelovati ministar znanosti i obrazovanja Fuchs. Između ostalog je odbačena Lesareva ideja da Ministarstvo kulture oblikuje jezičnu politiku i osigura uvjete za očuvanje položaja i važnosti hrvatskog jezika, piše Novi list.

Ovaj prijedlog nije raspravljen u tom sazivu Sabora, ali jest u idućem kada ga nije prihvatila ni Vlada Zorana Milanovića. Sada je Plenkovićeva Vlada poslala u proceduru sličan zakon, a Bauk je u replici Fuchsu ocijenio da će on biti "od malog ili nikakvog značenja".

"To je, hrvatski rečeno, nothingburger, ne znam kako se kaže na engleskom jeziku. Ništa se ovim zakonom neće promijeniti niti za građane niti za institucije, radi se samo o predizbornom umiljavanju desnom biračkom tijelu", rekao je Bauk. Ministar se nije složio s njegovim tumačenjem.

Fuchsovo objašnjenje

"Mislim da zakon itekako ima smisla. U pitanju je, u prvom redu, standardiziranje hrvatskog jezika, donošenje jedinstvene politike u normiranju jezika. On ne zadire u govorni jezik, regulira kako bi se trebala odvijati komunikacija državnih tijela i kako koristiti standardni jezik u školskoj nastavi. Njime se afirmira hrvatski jezik. Najveća razlika između hrvatskog i srpskog je upravo u standardnom jeziku, u govornom dijelu ta je razlika bitno manja", istaknuo je Fuchs.

Hasanbegović podržao Zakon: 'Pamflet obilato dotiranih Novosti je naravno puka podudarnost'

Zakon definira da se u medijskim sadržajima mogu koristiti i hrvatski narječni idiomi, posebno kada za to ima umjetničkih razloga, u sinkronizaciji stranih filmova i sl. Zakonom se zaštićuju i hrvatski toponimi kao dio hrvatske jezične baštine, a pripadnici nacionalnih manjina mogu obrazovati na materinjem jeziku na svim stupnjevima obrazovanja.

Fuchs je naglasio da je "u nacionalnom interesu da se hrvatski jezik razvija u okvirima struke što se pokušava postići i ovim zakonom, i što je bio i povod donošenja zakona".