Baš nezgodna snimka: Hrvati uhvatili snajperista, nije dobro prošao

Zbog svojega prometnog položaja, Karlovac je u Domovinskom ratu imao osobito važno geostrateško značenje, a trodnevni napad je započeo 4. listopada, kad je jugovojska zajedno sa srpskim rezervistima granatirala grad i okolicu. U medicinski centar ubrzo su dovezena 24 ranjena i nekoliko poginulih građana, a ukupan broj trećeg dana napada popeo se na 136 vojnih i civilnih žrtava.

Srpski pobunjenici bili su svjesni činjenice da bi padom Karlovca presjekli Hrvatsku napola, pa su još u ožujku 1991. godine počeli napadi na hrvatske policajce, a zatim je slijedilo i opkoljavanje hrvatskih sela i gradova, poput Topuskog i Slunja. Uskoro je na red došao i sam Karlovac čiji je položaj bio tim teži što je bio pun vojarni jugoarmije.

Karlovac je napadan iz sveg raspoloživog naoružanja i to većinom iz Tušilovića, Krnjaka, Vrginmosta i Vojnića, dakle s područja koja su još od konca Drugoga svjetskog rata bila naseljena pretežito srpskim stanovništvom. Upravo stanovnici ovih mjesta već su u samom nagovještaju Domovinskog rata izražavali vrlo snažan srpski radikalizam i netrpeljivost prema hrvatskim sugrađanima.

FOTO: Screenshot/YouTube

Snajperisti su stvarali velike probleme

U stankama granatiranja po Karlovcu je trajao lov na snajperiste, koji su se skrivali i djelovali iz vojnih objekata u gradu. Linija obrane protezala se oko grada, ali i oko zaposjednutih vojarni. U početku, slabo naoružani i nedovoljno organizirani, branitelji su se teško odupirali, a uz to je grad bio pritisnut dolaskom brojnih prognanika. Ipak, osnovan je prislušni centar, ustrojene su Operativna zona i 110. brigada Hrvatske vojske. Uspješnima su se pokazali pregovori s jugooficirima, posebice sa zapovjednikom skladišta Jamadol, koji je imao zadatak minirati opasni objekt, ali ga je ipak na kraju predao.

Autentična, nemontirana snimka Karlovca prepunog snajperskih gnijezda iz kojih su neprijateljski vojnici pucali po građanima, pokazuje lov na snajperista koji na kraju biva i uhvaćen. Dramatičan i vrlo rijedak video prikaz hrvatskih vojnika koji uspijevaju zarobiti snajperista, građane koji kliču braniteljima i psuju neprijateljskog vojnika, nastao je zahvaljujući iznimno hrabrim ratnim reporterima koji cijelu akciju u kojoj se neprekidno puca – snimaju i fotografiraju iz neposredne blizine.

Brojne žrtve i masovne grobnice

Nekoliko dana poslije neprijateljski su tenkovi krenuli u proboj iz vojarne Logorište prema Kordunu. Tada je uništeno 8 tenkova i zarobljeno više vojnika, ali je jugovojska oštetila tri stotine kuća, masakrirala 15 i ranila više od 100 civila. Zauzimanjem vojarni i vojnih skladišta učvrstila se crta karlovačke obrane, ali se granatiranje i dalje nastavilo. Da neprijatelj nije birao ciljeve, potvrđuje i činjenica kako je pogođena i pravoslavna crkva sv. Nikole. Do sarajevskog primirja 1992. na grad je palo nekoliko desetaka tisuća projektila, a u karlovačku bolnicu je dovezeno 176 poginulih i 830 ranjenih.

Karlovac je uspješno obranjen, iako je bojišnica sve do operacije "Oluja" 1995. godine ostala u njegovim predgrađima. U konačnici, na području Karlovca i Županije evidentirane su 392 civilne žrtve Domovinskog rata. Ubijeno je 18 djece, a 78 ranjeno, od čega 42 djece u gradu Karlovcu. Najmlađa civilna žrtva bilo je dijete od dva mjeseca i šest dana, poginulo prilikom granatiranja izbjegličkog naselja u auto-kampu Grabovac 26. rujna 1991. godine.

U Karlovcu i okolici naknadno je pronađeno osam masovnih grobnica, u koje su zločinci bacili pobijene ljude: Saborsko Popovšanac s 15 tijela ubijenih, Saborsko Borik s tri tijela, dvije grobnice u Lipovači Drežničkoj s po tri i četiri tijela, Slunj sa šest tijela i Drežnikgrad s tri tijela ubijenih Hrvata. U Cetingradu pronađene su dvije masovne grobnice s četiri i šest tijela.

*Tekst je nastao u okviru projekta "Čuvanje sjećanja na žrtve Domovinskog rata" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.