Bartulica: Pregolemi državni aparat djeluje kao nezasitna hobotnica

Ivana Posavec Krivec (SDP) upozorila je kako se poreznim izmjenama produbljuju nejednakosti i jaz među građanima, odnosno između malog broja građana koji zarađuju puno i velikog broja građana koji zarađuju malo i osjetit će povećanje od 15 do 100 kuna.

"Bogatiji taj višak novca mogu staviti sa strane ili potrošiti na luksuznu robu, dok će oni s najnižim primanjima s time pokušati smanjiti dugovanje, s obzirom na ukidanje moratorija na otplatu kredita i ovrhe. To bešćutna HDZ-ova vlada ne želi vidjeti, poručila je Posavec Krivec.

Njezina stranačka kolegica Vesna Nađ ocijenila je kako se promjene poreznih stopa koje omogućavaju znatan porast plaća onima s najvišim primanjima, među kojima su i članovi vlade i saborski zastupnici, ne mogu nazvati reformom.

"Najveće plaće rast će najviše, a najniže najmanje", upozorila je Nađ ocijenivši kako Vlada preferira one s najvišim primanjima umjesto da poveća neoporezivi dio plaće što bi bilo puno pravednije. Naglasila je kako socijalna država treba osigurati socijalnu sigurnost svim svojim građanima ispravljajući nesavršenosti tržišta.

Katarina Peović (Radnička fronta) primijetila je kako se u Hrvatskoj snižava porez na dobit  koja je ionako najniža u EU  i smanjuje porezna dohodak onima koji imaju najviše plaće. Smatra kako se time očito siromašne nastoji još više obespraviti te ističe kako minimalna plaća ne zadovoljava temeljne potrebe građana.

Stephen Bartulica (Domovinski pokret) upozorio je kako je u Hrvatskoj "pregolem državni aparat kao nezasitna hobotnica, jer rashodi rastu iako je broj stanovnika u padu".

Načelno podržavamo rasterećenje, ali ono što se čini je premalo i prekasno, ocijenio je Bartulica upozorivši kako samo Grčka izdvaja više od Hrvatske za javnu potrošnju te bi nas to trebalo zabrinjavati. Država ne stvara nove vrijednosti,nego uzima novac građanima i preraspodjeljuje ih prema svojim prioritetima, dodao je.

Grozdana Perić (HDZ) ustvrdila je kako je HDZ-ov vlada poreznim rasterećenjem od 2017. omogućila povećanje plaća i neoporezive isplate prigodnih godišnjih i drugih  nagrada, božićnica i regresa  kao i smanjenje porezne presije prema poduzetnicima u ukupnom iznosu većem od 10 milijardi kuna. Efekti su veliki, ustvrdila je Perić napominjući  kako se pri tome vodilo računa da jedinice lokalne i regionalne samouprave ne ostanu bez prihoda.

Sabor će u petak raspravljati o izmjenama Zakona o osiguranju kojima se, među ostalim, utvrđuje obaveza izvješćivanja Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje o svim zahtjevima za uporabu ili promjenu unutarnjeg modela procjene rizika.

Tim zakonskim prijedlogom osigurava se dosljedna primjena Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja, Direktive o tržištu financijskih instrumenata i Direktive o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.

Prijedlogom zakona omogućuje se primjena odredbe Direktive koja se odnosi na prilagodbu osiguravajućih društava za volatilnost na nerizične kamatne stope.

Uvodi se obaveza izvješćivanja Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA-e) od strane nadzornih tijela o svim zahtjevima za uporabu ili promjenu unutarnjeg modela procjene rizika.

Također se utvrđuje obaveza izvješćivanja EIOPA-e i nadzornog tijela relevantne države članice domaćina kod izdavanja odobrenja za rad društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje, čiji će se dio aktivnosti temeljiti na slobodi pružanja usluga ili slobodi poslovnog nastana u drugoj državi članici.

Sjednica počinje u 9.30 sati.