POČETAK PADA KOMUNISTIČKIH REŽIMA

BARŠUNASTA REVOLUCIJA Prije trideset godina mirnim je načinom svrgnut komunistički režim u Čehoslovačkoj

Autor

mo/h

Baršunastom revolucijom prije trideset godina mirnim je načinom svrgnut komunistički režim u Čehoslovačkoj i otvoren put demokratskim i ekonomskim reformama u državi koja je bila jedan od satelita tadašnjeg Sovjetskog Saveza.

16.11.2019. u 08:52
Ispiši članak

Slijed događaja: 

Palice i oklopna vozila 

Čehoslovačka policija 17. studenoga 1989. brutalno je rastjerala studentsku povorku u Pragu koju je organizirala komunistička mladež obilježavajući 50. godišnjicu studentskih demonstracija protiv nacističke okupacije zemlje. 

Interventna policija zaustavila je povorku nekoliko stotina metara od Vaclavskih namesti, trga koji je privremeno bio proglašen zabranjenom zonom za studente. Oko 1600 policajaca palicama je i uz potporu oklopnih vozila napalo gotovo 10.000 okupljenih osoba. Ozlijeđeno je gotovo 600 mladih ljudi.

Oslobođeni politički zatvorenici 

Studenti i sudionici prosvjeda iz cijele zemlje za sutradan su najavili štrajk, a čelnici oporbe predvođeni disidentom, dramaturgom Vaclavom Havelom, osnovali su u Pragu Građanski forum, prvu oporbenu stranku u zemlji.

U slovačkom dijelu države oporba je utemeljila Društvo protiv nasilja (VPN), a čelnik te organizacije Peter Zajac sastao se s Havelom u Pragu 21. studenoga što je bilo prvo okupljanje dviju oporbenih stranaka čehoslovačke federacije. 

Iz zatvora je oslobođena prva skupina političkih zatvorenika, a Građanski forum počinje pregovarati s Komunističkom partijom. Konsenzus nikako da se postigne i stotine tisuća ljudi nastavljaju održavati skupove diljem Čehoslovačke.

Dubček i Havel

Opći dvosatni štrajk 27. studenoga omogućio je izlazak iz pat pozicije i komunisti su idući dan predali vlast. 

Nova vlada sastavljena je 10. prosinca. Komunisti su u njoj bili manjina. 

Prva sjednica preoblikovanog čehoslovačkog parlamenta u kojem su mjesta pojedinih komunista zauzeli novi zastupnici održana je koncem godine. Predsjednik novog parlamenta postaje Aleksander Dubček, komunistički vođa Praškog proljeća koje su 1968. ugušili tenkovi Varšavskog pakta. 

Sutradan Vaclav Havel postaje predsjednik Čehoslovačke. 

Val novih revolucija

Baršunasta revolucija u Čehoslovačkoj jedna je u nizu mekih revolucija u bivšim satelitima Sovjetskog Saveza koji odbacuju komunizam i preuzimaju demokratski model, dijelom zahvaljujući politici perestrojke (reforme) koju je pokrenuo posljednji sovjetski vođa Mihail Gorbačov, a dijelom pod pritiskom Sjedinjenih Država. 

Poljska je otvorila put demokraciji slobodnim izborima u lipnju 1989., a u srpnju to je učinila i Mađarska. Varšavski pakt se urušio.  

Slijedila je Istočna Njemačka, potaknuta valom skupova i egzodusom istočnih Nijemaca koji su napuštali svoju komunističku domovinu preko Mađarske i veleposlanstva Zapadne Njemačke u Čehoslovačkoj.

Berlinski zid pao je 9. studenoga. 

Komunistički režim u Bugarskoj počeo se urušavati nakon skupa koji je bio brutalno ugušen 26. listopada. 

Demokratska revolucija u Rumunjskoj nije bila tako blaga i poprimila je nasilne razmjere s više od 1100 ubijenih u pobuni koja je završila uhićenjem diktatora Nicolaea Ceausescua u prosincu 1989. nakon čega je po kratkom postupku osuđen i strijeljan. 

Prijateljski razvod

Čehoslovačka je u međuvremnenu počela opsežne političke, društvene i gospodarske reforme, što je uključilo i kuponsku privatizaciju zahvaljujući kojoj su svi građani gotovo besplatno dobili bonove za stjecanje dionica javnih poduzeća. 

Neslaganja između dviju vodećih stranaka u Čehoslovačkoj potaknula su političare da počnu razgovarati o razdruživanju, što se naposljetku dogodilo 1. siječnja 1993. stvorene republike Češka i Slovačka.

Češka postaje 1999. godine članica NATO-a, a 2004. Europske unije. Slovačka je pristupila i NATO-u i Europskoj uniji 2004.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.