Banožić: Pozicija od '91. do '95. ili 2007., kad se zamrznuo vojni rok, i danas, kada je RH punopravna čalnica NATO-a, nisu iste

Na početku je komentirao vojni rok.

"Vojni rok, kada pitate bilo koju ciljanu skupinu, dobit ćete različite odgovore. U vojsci promišljamo o sposobnosti države za obranu i na taj način prije svega razgovaramo o podizanju samog broja dragovoljnih ročnika koji pristupaju dragovoljno s ciljem razvoja vlastitih sposobnosti kojima će braniti državu", kazao je. 

Na konstataciju da se od njegovih kolega može čuti da se o tome razgovara, Banožić je kazao da su pristupi toj temi različiti.

"Moramo imati motiviranog vojnika, koji će razvijati svoje sposobnosti i ulagati u sebe, a i RH ulagati u njih", kazao je Banožić. 

S obzirom da je premijer ranije rekao "ne" vojnom roku, Banožiću je postavljeno pitanje hoće li premijer opet tako reagirati s obzirom na situaciju. 

"Treba imati motiviranog vojnika. Najbolje je kada imate toliko jaku promociju u društvu da muškarci i žene su ti koji samovoljno dolaze sa željom da rade i da se razvijaju. Tako je lakše upravljati razvojem vojske, njihovom obukom, ali ulaze i u profesionalne sastave i imate zadovoljnog vojnika koji će ulagati u sebe", kazao je. 

Na pitanje zašto trenutno nema dovoljno motiviranih ljudi za vojsku, Banožić je kazao da svake godine planiraju do 1000 vojnika te da je sigurno da će raditi na komunikaciji da se brojka poveća. 

"Imali smo teze mnogih godina da nitko nije očekivao da bi se dogodilo stanje kakvo je danas, da u 21. stoljeću može doći do ratnog sukoba i da će se cijeniti znanje koje će počivati na vojničkim doktrinama", kazao je. 

Komentirao je i može li ova situacija dovesti do toga da se krene putem da vojni rok postane obavezan.

"Ono što moramo zaključiti je da pozicija od '91. do '95. ili 2007. kad se zamrznuo vojni rok i današnja pozicija kada je RH punopravna čalnica NATO-a nisu ista. Kao punopravna članica NATO-a, osim našeg profesionalnog i pričuvnog sastava, imamo određene mjere temeljem kojeg se uključuju zemlje partneri unutar NATO-a. Treba razmišljati ne samo o kvaniteti nego i kvaliteti vojnika", kazao je. 

Banožić je komentirao i koliki je pričuvni sastav. 

"Do 20 tisuća imamo razvrstano u pričuvnom sastavu, do 1000 ugovornih pričuvnika. Popunili smo svih 12 postrojbi unutar Hrvatske vojske, do 18 tisuća ljudi je spremno, prolazili su vježbe dugi niz godina. Poremetio nas je u zadnje dvije godine lockdown. U 2021. smo odradili samo do 200 pričuvnih vojnika na vježbama, u 2020. je ta brojka zamišljena na 1200, ali to se nije dogodilo zbog Covida", kazao je. 

"Obuke se rade na razini postrojbe kako su razvrstane pričuve. Na takav način se kroz obuke koje su se događale i koje bi pred ovakve situacije trebale biti većeg inteziteta, na tome radimo. Imali smo sastanak danas i podizanje pričuvnih sastava je jedna od spremnosti Hrvatske vojske", kazao je. 

Ministar je komentirao i koja će biti zadaća hrvatskih vojnika koji idu u Mađarsku.

"Imamo deklarirane snage koje idu u Mađarsku temeljem zapovjedi vrhovnog zapovjednika Savezničkih snaga na razini EU, idu u zadaće i operacije koje će imati", kazao je. 

Idući tjedan je izvanredan sastanak ministara obrane NATO-a. Banožić je otkrio s kojim prijedlogom odlazi tamo. 

"Bit će razmjena promišljanja koja se odnosi na daljenje susrete koji bi se trebali događati između Ruske federacije i ostalih zemalja članica koje imaju mogućnosti razgovarati i utjecati da se smanje sukobi u Ukrajini, ali i rad na nacionalnim sustavima obrane gdje RH iskazuje svoje zadaće i ciljeve u što želi ulagati, među saveznicima traži moguća rješenja kako bi to učinila što bezbolnije za proračun", kazao je. 

Komentirao je i zahtjev Kijeva da se zatvori zračni prostor iznad Ukrajine te kazao da je razumljivo da se NATO ne želi miješati.

"Moramo cijeniti da ukrajinske kopnene snage mogu parirati ruskoj vojsci koja je brojnija i opremljenija, ali duh ukrajinskog naroda uz potporu oružja je pokazalo da može parirati. Snaga koja dolazi iz zraka može se rješavati protuzračnom obnavom, ali kad bi se zračni prostor zatvorio bilo bi jače djelovanje kopnenih snaga. Razumijem Ukrajinu da to traži, ali nije članica NATO-a i da bi umješanost NATO-a stvorilo veće probleme", kazao je. 

Banožić je komentirao i postoji li strah da se sukob prelije u naše neposredno susjedstvo te što je s modernizacijom hrvatske vojske. 

"Kada govorimo o regiji, obavještajna zajednica prikuplja podatke na dnevnoj razini, osluškujemo što se događa. Opasnost uvijek osjetite, prije svega u onome što bi se dogodilo kad bi se dogodilo. Mogu pohvaliti našu sigurnosno-obavještajnu agenciju jer vrijedno prikuplja podatke i predviđam određene protumjere. Kada govorimo o modernizacije Hrvatske vojske, cilj nam je da oformimo srednje pješačku brigadu, da osim Bradleyja nalaze se i drugi sustavi, jedan od njih je protuzračna obrana kratkog dometa i cilj je da se nabavi u periodu od 2023. do 2025. godine i da se ide na opremanje srednjeg dometa. Tu je razvoj radarskih sustava i dronova, jer kad vidite koliko dron može napraviti u ratovanju naravno da podupiremo i taj sustav", kazao je Banožić. 

Komentirao je i Plenkovićevo spominjanje rekonstrukcije vlade te je li siguran na svojoj pozicije. 

"S premijerom razgovaram o ulaganju u Hrvatsku vojsku, daljnjem radu unutar Glavnog stožera i Ministarstva obrane, oblik rekonstrukcije nije bio tema", kazao je Banožić.