Banke, turizam i IT glavni su gubitnici ekstraporeza, prema izračunima platit će milijune kuna nameta

Velika banka koja 2022. godinu uspije zaključiti s 4,6 milijardi kuna prihoda i rashodima od dvije milijarde kuna te ostvari redovnu dobit nakon oporezivanja od 2,13 milijardi kuna državi bi na ostvarenu dobit platila 18 posto redovnog poreza na dobit, odnosno 468 milijuna kuna.

Uvođenjem dodatnog poreza na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek, ta će banka, prema našim izračunima, platiti još 152,7 milijuna kuna poreza na ekstraprofit ostvaren u 2022. Prema dosadašnjim procjenama iz tvrtki te izračunima poreznih stručnjaka, u rangu od oko 100 milijuna kuna poreza na ekstraprofit uz velike banke platit će najveće kompanije u IT sektoru, turizmu i prerađivačkoj industriji. U Ministarstvu financija procjenjuju da će 208 kompanija platiti dodatni porez na ekstradobit u ukupnom iznosu od 2,1 milijardu kuna.

Budući da u najvećim kompanijama završavaju poslovnu godinu, peglaju bilance i rade kalkulacije koliko će u konačnici platiti novog poreza na ekstraprofit na koji nisu računali, riječ je o izračunu Jutarnjeg lista i poreznih savjetnika na tri simbolične, ali realne tvrtke kojim nastojimo prikazati o kolikim je iznosima ustvari riječ. Izračune su pripremili ovlašteni porezni savjetnici iz društva Braovac & partneri prema financijskim pokazateljima i profitabilnosti najvećih tvrtki iz tri sektora iz proteklih godina kako bi očekivani iznos poreza na ekstraprofit bio što realniji.

Prema Vladinu prijedlogu Zakona o dodatnom porezu na dobit, obveznici su svi poduzetnici koji u 2022. ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna te oporezivu dobit veću od 20 posto u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodne godine, dakle u razdoblju od 2018. do 2021. Osnovica za izračun dodatnog poreza jest pozitivna razlika između oporezivog dobitka iz 2022. godine i prosječnog oporezivog dobitka u četiri prethodna porezna razdoblja uvećana za 20 posto. Tvrtke će porez na ekstraprofit platiti prema stopi od 33 posto. U slučaju da je kompanija u nekom od prethodnih poreznih razdoblja iskazala porezni gubitak, on se ne uključuje u izračun, već se uzima kao da je oporeziva dobit tog poreznog razdoblja nula kuna.

Na primjeru izračuna velike banke to izgleda ovako: nakon što se prosječna oporeziva dobit ostvarena od 2018. do 2021. od 1,78 milijardi kuna uveća za 20 posto, ukupni iznos na koji neće platiti porez na ekstraprofit iznosi 2,137 milijardi kuna. Porezna osnovica na ekstraprofit je 462,8 milijuna kuna pa će velika banka iz našeg izračuna platiti 33 posto dodatnog poreza na dobit, ili 152,7 milijuna kuna. Efektivna porezna stopa na dobit za tu banku tako će umjesto planiranih 18 iznositi 23,9 posto.