Prof. Jakovčević i Lovrinović

Banke su ostvarivale ekstraprofit, napadnuti smo jer govorimo istinu

Autor

Direktno.hr

28.01.2015. u 16:03
Ispiši članak

Profesori zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Drago Jakovčević i Ivan Lovrinović na zajedničkoj konferenciji za medije s predstavnicima Udruge Franak iznijeli su podatke o pokrivenosti kredita u švicarskim francima i ponudili moguća dugoročna rješenja zaduženih u francima.

"Za rješavanje problema korisnika kredita vezanih uz švicarski franak (CHF) optimalno bi rješenje bilo da dužnici odustanu od kolektivne tužbe protiv banaka i s njima sklope izvansudsku nagodbu, a banke bi u tome slučaju trebale razmisliti o otpisu dijela glavnice kredita u mjeri koja bi kompenzirala učinke negativnih tečajnih razlika", kazali su ekonomisti Ivan Lovrinović i Drago Jakovčević u srijedu na konferenciji za novinare Udruge Franak.

Osvrnuvši se na moguće opcije rješenja ovog problema, koje je analizirala i nedavno objavila Hrvatska narodna banka (HNB), Lovrinović je kazao da se opcijama snižavanja kamatnih stopa ili formiranja balona odgođenih potraživanja taj problem ne bi riješio.

Opciju preugovaranja kredita po novim uvjetima također ne smatra dobrim rješenjem, jer bi se banke pretvorile u agencije za promet nekretninama, a HNB bi ih dodatno 'pritiskao' da svoje bilance očiste od tih nekretnina. Uz to, bio bi to velik psihološki pritisak na ljude, koji nisu dizali kredite da bi u njima bili podstanari, navodi Lovrinović.

Konverzija u kredite vezane uz euro također nije dobra, iako je kuna vezana uz euro, kažu, jer je u situaciji kada je Hrvatska šest godina u recesiji samo pitanje dana kada će se otvoriti i problem dužnika u eurima.

Za odluku Vlade da se tečaj CHF fiksira na godinu dana, pak, kažu da ona daje predah dužnicima, ali Vladu pozivaju da se dugoročno rješenje nađe na najviše tri, a ne 12 mjeseci. 

Lovrinović i Jakovčević su iznijeli svoj model, po kojem bi banke otpisale revalorizirani dio glavnice nastao zbog jačanja franka. Tako se, ističu, štiti novčani tok dužnika, kako bi on i dalje bio dovoljan i podnošljiv za uredno servisiranje obveza prema bankama.

Krediti vezani uz franak, navode dalje, konvertirali bi se u kunske po dogovorenom tečaju, uz kamatnu stopu koja inače vrijedi na kunske kredite i koja je viša u odnosu na kredit u vezan uz CHF, što bankama ide u korist, a sve otpise, rezervacije i vremenska razgraničenja trebao bi odobriti HNB.

HUB nas neargumentirano napada

Profesori su poručili da ih Hrvatska udruga banaka neargumentirano napada te ugrožava Ustavom zaštićene akademske slobode iznošenja mišljenja i stavova.

"Prvi put od hrvatske samostalnosti netko je tako grubo nasrnuo na javnu riječ i kritički osvrt, a te slobode su zaštićene Ustavom. Mi to tumačimo nervozom banaka koje nemaju za pravu argumentaciju. Naše dvojbe oko značaja banaka potrdile su se onakvim kakvim smo sumnjali – imaju svoje poluge u vlasti, svoje medije, novinare i analitičare. Mislili su da će slomiti naše pravo na slobodu govora", rekao je Jakovčević, a prenosi tportal.

Kredite je, kako ističu, u kunama uz ugovorenu valutnu klauzulu u CHF odobravalo osam od ukupno 30 banaka. Te su kredite banke samo djelomično financirale iz primljenih depozita i kredita u CHF. Razliku vrijednosti do usklađenosti valutne pozicije nadoknađivale su uporabom financijskih izvedenica na terminskim tržištima. 

Klijent, dužnik banke koji prima plaću u kunama, te nema ugovorenu valutnu klauzulu s poslodavcem, odjednom postaje ovisan o volatilnosti svjetskih deviznih tržišta, o čemu ne mora imati ni informaciju niti ekspertna znanja. Ali zato mora plaćati drastično povećane anuitete te mu se dug umjesto smanjivanja radikalno povećava. 

Iznijeli su podatke prema kojima je jasno da švicarski franak nije „ušao“ u hrvatski bankovni sustav novčanim tokom, banke se nisu efektivno zadužile u CHF niti je uslijedila njegova prodaja ili konverzija u kune u onoj vrijednosti u kojem su zadužili građane. 

Ukratko, one su dio obveza u CHF pokrile špekulativnim poslovima na terminskim tržištima, a rizik i gubitak na špekulaciji prebacili na građane dužnike. Dužnici su tako, bez svoje volje, postali sudionici rizičnih špekulativnih poslova na inozemnim tržištima kapitala, gubitnici i žrtve valutnih ratova.

"To je istina, to je ono što smo tvrdili i zbog čega smo bili napadnuti", tvrde profesori. 

Značajne zarade unatoč recesiji

Odgovarajući na retoričko pitanje jesu li banke zarađivale ekstraprofit, citirali su publikacije HNB-a.

"Na kraju 2010. banke su iskazale gubitak od trgovanja derivatima u iznosu od 3,3 milijarde kuna, a kako su ti derivati bankama pretežito služili u zaštiti od valutnog rizika, valja imati na umu da je istodobno ostvarena znatna dobit od obračunatih tečajnih razlika u iznosu od 3,5 milijardi kuna. Nadalje, u istoj publikaciji navodi se: 'pozicije proizašle iz ugovora sklopljenih s domaćim klijentima banke uglavnom zatvaraju s većinskim stranim vlasnicima (back to back deals)'. 

Dakle, ako su hrvatske banke trgovinu derivatima vodile s bankama majkama koje su im u tim poslovima bile druge ugovorne strane, nije teško izračunati koliko je zarađeno u hrvatskim bankama, a koliko na razini grupe kojoj vlasnički pripadaju. Gubitak hrvatskih banaka od 3,3 milijarde kuna je dobitak njihovih majki, a taj gubitak su hrvatske banke nadoknadile iskazanom dobiti od tečajnih razlika u vrijednosti od 3,5 milijardi kuna. Prema tome, hrvatske banke su u istoj godini zaradile 200 milijuna kuna, a na razini grupe ili konsolidiranog izvješća grupa je zaradila ekstra dobit u iznosu od 3,5 milijardi kuna, sve na teret hrvatskih dužnika".

Banke su unatoč teškoj gospodarskoj situaciji i višegodišnjoj recesiji uspjele ostvariti značajne zarade. Tako su u razdoblju 2007-2014(IX) kumulativno iskazale 30,13 milijardi kn bruto dobiti ili 23,92 milijardi kn neto dobiti. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.