Banjalučki biskup Komarica podsjetio na egzodus Hrvata iz 1995.

Na konferenciji za novinstvo održanoj u Banja Luci povodom dvadesete obljetnice masovnog progona Hrvata-katolika s područja Bosanske krajine koji je uslijedio u ljeto 1995. godine nakon operacije "Oluja" biskup Komarica je kazao kako je to bio konačni udar na hrvatsku zajednicu koja se nastojala održati u ovom dijelu BiH unatoč teškim kušnjama kojima je bila izložena u razdoblju od 1992. godine.

"Uz ovu dvadesetu godišnjicu početka definitivnog izgona katolika iz ovog dijela moje biskupije dužnost nam je podsjetiti na gorku i bolnu istinu ozakonjenja jednog fašistoidnog i genocidnog projekta etničkog čišćenja od strane mnogih naših suvremenika koji su tokom ovih 20 godina bili na odgovornim političkim pozicijama" kazao je biskup Komarica.

Pod pritiskom tisuća Srba koji su stigli na područje Bosanske krajine napuštajući svoje domove u Hrvatskoj, Hrvati u tom dijelu BiH bili su izloženi novom valu masovnih progona.

Progonima su bili izloženi Hrvati na podrčju Banja Luke, Prijedora, Kotor-Varoši, Bosanske Gradiške i Prnjavora ali i malobrojni Bošnjaci koji su tamo uspjeli preživjeti.

U konačnici je od 14. kolovoza počeo egodus u kojemu je više od dvadeset tisuća Hrvata i Bošnjaka bilo prisljeno napustiti Bosansku krajinu i utočište potražiti u Hrvatskoj.

Sve je to dovelo do činjenice da je od 63 tisuće Hrvata-katolika koliko ih je do 1992. godine živjelo u župama Banjolučke biskupije na poručju današnje RS kraj 1995. godine tamo dočekalo njih tek 7400.

No broj tamošnjih Hrvata i nakon rata se nastavio smanjivati pa ih je 1999. godine bilo tek nešto više od šest tisuća a prema posljednjim crkvenim evidencijama sada ih je tek 4054.

Od ukupnog broja prognanih i izbjeglih za proteklih dvadeset godina na područje Banjolučke biskupije nije se vratilo niti njih tri posto a biskup Komarica za to krivce vidi u svim političkim strukturama kako u BiH tako i u Hrvatskoj.

"Sve dosadašnje garniture političara iz RS ali i iz BiH, kao i iz Hrvatske, nisu mnogo marili za sve potpisivane dogovore i mirovne sporazume, kao ni za međunarodne konvencije o ljudskim pravima. Sve do danas nitko nije htio omogućiti ogromnom broju prognanika i izbjeglica, katolicima i nekatolicima, da ponovo dođu u posjed jednog od najneupitnijih ljudskih prava – prava na rodni kraj i svoju domovinu", kazao je banjolučki biskup.