Bandić traži sastanak s premijerom zbog porezne reforme

"Porezna reforma koja se promovira kroz porezno rasterećenje provodi se na račun svih osim države, odnosno na račun poduzetnika, obrtnika i lokalnih jedinica", ustvrdio je Bandić na konferenciji za novinare pozvavši premijera na konstruktivan i partnerski razgovor o toj temi.

"Od svibnja molimo i kumimo za sastanak", kazao je Bandić naglasivši kako svaka treća kuna u državnom proračunu dolazi iz Zagreba kao i 57 posto ukupnih prihoda od poreza na dobit. Istaknuo je i da Zagreb ne želi smanjivati postignuti životni standard.

Poreznu reformu nazvao je "decentralizacija, improvizacija, lustracija", upitavši odakle će gradovi namiriti manjkove koji će nastati poreznom reformom. Smatra i kako porezna reforma ne donosi porezno rasterećenja, navodeći podatke o udjelu poreznih prihoda Zagreba u BDP-u grada koji u posljednjih pet godina iznose oko 4 posto, dok porezni prihodi Hrvatske u BDP-u države čvrsto se drže na oko 20 posto.

"Mislim da to neće ni doći do Sabora, očekujem da Bog prosvijetli pamet", kazao je Bandić odgovarajući na upit hoće li zastupnici njegove stranke podržati poreznu reformu u Saboru. Na upit novinara zašto podržava Vladu ako vidi da ne radi dobro, odgovorio je da nema koga drugoga i da će je podržavati dok ne vidi bolje alternative.

Bandić je iskoristio konferenciju za novinare kako bi još jednom prozvao ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak ponovivši kako je problem plaća u obrazovanju trebala već riješiti u protekle tri godine.

Predsjednica Odbora za gospodarstvo stranke Mirka Jozić istaknula je da su izmjenama porezne zakonske regulative, koja se u 13 godina mijenjala čak 13 puta, značajni smanjeni prihodi Zagreba. "Da nije bilo poreznih reformi, Grad bi od poreznih prihoda imao danas 13,1 milijardu kuna više", kazala je.

Ističe i kako najavljeni četvrti krug porezne reforme koji donosi ukidanje poreza na dohodak za mlade do 25 godina i olakšicu od 50 posto za one od 26 do 30 godina znači za Zagreb 286 milijun kuna manje, a podizanje neoporezivog dijela dohotka s 3800 na 4000 kuna još 160 milijuna kuna manje.

"Građani će možda imati plaću nekoliko stotina kuna višu, ali je pitanje što bi to moglo izazvati na lokalnoj razini", kazala je Jozić navodeći kao primjer skuplje cijene javnog prijevoza ili vrtića.

Jozić je dodala kako se pogrešno tumači kako prihod od poreza na dohodak u cijelosti pripada lokalnoj jedinici jer 17 posto tog poreza izdvaja se u Fond za izravnanje iz kojeg onda država financira slabije razvijene jedinice.