ROĐENI VUKOVARAC

Baketa s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu: Djeca u Vukovaru podijeljenija od odraslih!

Autor

lš/HRT

Politolog Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu je rođeni Vukovarac koji se u svojim znanstvenim radovima bavi obrazovnim politikama govori o tome je li došlo vrijeme da se promijeni sustav školstva u Vukovaru, piše HRT.
 

27.06.2021. u 17:00
Ispiši članak

Na pitanje smeta li mu kada ga zovu govori o problemima u Vukovaru dok kao politolog proučava i govori i o drugim problemima, Baketa je odvratio kako to ne smeta izravno njega, ali da možda smeta ljude u Vukovaru što o problemima Vukovara govori osoba koja nije tamo svakodnevno. No dodao je kako odlazi tamo i kontaktom s obitelji i prijateljima je upoznat s problemima.

Baketa kaže kako mu je prvi kontakt s miješanim skupinama mladih hrvatske i srpske nacionalnosti bio u srednjoj školi kroz natjecanje odbojke, a kasnije kroz strane organizacije koje su se bavile problemom. "Prvo smo polazili radionice u Vukovaru, a zatim kampove u Austriji jer je ideja da se izmakne iz te okoline koja često može biti osuđujuća prema druženjima različitih grupa,i onda smo radili na temama medijacije, rješavanje konflikata i kroz niz godina sam upoznavao sve više i više ljudi", objašnjava Baketa.

"Po povratku smo radili na nekim zajedničkim aktivnostima, one nisu nužno morale biti o nacionalnim pitanjima, radili smo da ponudimo zajednici nešto što mislimo da je potrebno", dodao je.

Jednom smo, kaže, bili napadnuti nas trojica s leđa. "Njih pet-šest, bez ikakvog razloga, vjerojatno im nismo bili poznati. Prijatelju je bio napukao nos i spominjali su nam majku srpsku, četničku i slično, iako nitko od nas nije bio Srbin", prisjeća se Nikola Baketa pa nastavlja:

"Nakon što smo podnijeli i prijavu, kada se saznalo tko je, pitali su me neki 'pa nećete ih valjda sad prijavljivati, to su ipak naši, Hrvati'. Ono što ja mogu reći da netko tko tako napada ljude sigurno nije moj", zaključuje.

Istraživanje koje je 2018. godine napravila prof.dr.sc. Dinka Čorkalo Biruški, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje zaključcima konstatira: "djeca u Vukovaru podjeljenija su od odraslih, znaju koje su im nacionalnosti prijatelji, znaju koje su nacionalnosti druga djeca".

Nemaju potrebu ići u drugo dvorište, prijatelji su im, pa istraživanju, u 70 posto slučajeva iste nacionalnosti. Politolog dodaje da nije istina da ovaj problem postoji samo Hrvatskoj i nigdje drugdje.

"Postoje poljske škole u Češkoj, srpske škole u Mađarskoj, i postoje hrvatske škole u Srbiji. Takvi modeli obrazovanja postoje. Također postoje i drugdje u Hrvatskoj, Talijani u Istri, Česi u Daruvaru, Mađari u Baranji, to je jedno postkonfliktno područje", nabraja Baketa.

"Bitno je istaknuti da prema nekim viđenjima obrazovanja za mir i rada s mladima, postoje kratkoročni planovi, do pet godina, dugoročni planovi od pet do 10 godina i generacijska vizija od 20 godina. Prilično bolno je da 2003. kad sam ja bio školi i kad smo trebali implementirati generacijsku viziju da to danas, skoro 20 godina poslije, bude već riješeno, a mi smo na istoj stepenici", zaključuje Nikola Baketa.

Baketa je rekao kako je istraživanje profesorice Čorkalo Biruški sjajno i komentirao rezultate koji ukazuju da su djeca podjeljenija od odraslih. "Istraživanje ističe da su stariji čak imali iskustvo predratnog života zajedno, dok nove generacije nikad nisu imale to iskustvo i jedino su naučile funkcionirati u svojim malim jednoetničkim zajednicama, bez kontakta i potrebe za kontaktom s ikim drugim", objašnjava Baketa.

Istraživanje proučava monoetnično biranje prijateljstava u Vukovaru i da je ono posljedica pritiska vršnjaka, a ne roditelja. "Vršnjački pritisak je ovdje vezan uz to s kim ćete se družiti. Onima kojima nije stalo izdvajati se po tom pitanju će jednostavno prihvatiti mišljenje svoje skupine i neće uopće pokušavati upoznati onoga drugoga", navodi Baketa.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.