Bagarić: Potražnja raste jer droga više nije nešto negativno u društvu; Rastović: Sve luke u Europi su popularne

Dražen Rastović, voditelj Službe kriminaliteta droga PNUSKOK-a, rekao je kako su nakon zapljene provodili izvide kako bi prikupili što više dokaza o organizatorima krijumčarenja. Pritom su u sklopu međunarodne policijske suradnje kontaktirali kolege iz Europe i svijeta.

"Sve luke u Europi su popularne jer je Europa sve više cilj međunarodnog kriminala i međunarodnih zločinačkih organizacija. Radi se o jednom globalnom trendu hiperprodukcije svih vrsta droga, ali s druge strane i velike potražnje, popularizacije trošenja droga kao prihvatljivog stila života. I onda imate situaciju da u Europi imate veliku potražnju za drogama, normalno da je to novo veliko tržište. Kad govorimo o kokainu, to je veliko tržište za južnoameričke kartele. Ali ne samo za kokain, već i za marihuanu, kemijske droge koje se velikim dijelom proizvode u zapadnoj Europi i tradicionalno heroin", rekao je Rastović dodajući da se iza toga krije cijeli niz razloga.

"Radi se o jedinstvenom ekonomskom prostornom tržištu. Sloboda kretanja roba, ljudi i kapitala. Cijene na europskom tržištu ilegalnih droga su veće nego na nekim drugim tradicionalnim tržištima. Moramo priznati da u EU ima velikih razlika u policijskim organizacijama, u postupcima, zakonima. Imate situaciju da u jednoj državi za istu količinu droge ćete dobiti šest godina zatvora, a u drugoj 5000 eura kazne. To je jedno izuzetno lukrativno tržište i zna se da zločinačke organizacije nisu u opasnosti jer ovdje nema oduzimanja imovine. Situacije je da kriminalac ne može završiti u zatvoru na 500 godina. Iz tih razloga je podesna za prodaju i krijumčarenje droga", pojasnio je Rastović.

Ante Bagarić, specijalist psihijatrije i pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu, rekao je da je potražnja za drogom sve veća jer uzimanje droga više ne predstavlja nešto tako negativno u društvu.

"Uzimanje droge više nije nešto što je tako negativno u društvu, nego je to nešto što je ili onako formalno negativno, ili čak potpuno pozitivno. Za mlade ljude u Europi, uzimati kokain, uzimati amfetamine uvijek je nešto što je bilo za jedan dio generacije, jedan dio ljudi, jedan dio osoba.  Međutim to je danas naš cjelokupni društveni stav koji je katastrofalan. Dovodi do katastrofalnih rezultata. Amerika je prošle godine prvi put prošla 100 tisuća mladih umrlih od predoziranja. Nekad kad je to bilo 20 tisuća mi smo mislili da je to top. Mijenja se kontekst koji je opasan i koji daje svoje rezultate. Na razini makrozajednice recimo Hrvatske, na razini obitelji koje su udaljenije, mijenja se komunikacija, sve to čini da zadovoljenje vlastitih potreba bude brzo s dinamičnim drogama, rekao je Bagarić.

Pandemija Covida nepovoljno je utjecala na konzumciju droga.

"I Hrvatska koja je dugo bila heroinska zemlja i cijela se ta opijatska ovisnost držala pod kontrolom, sada je to buknulo s kokainom. U cijeloj Europi i Hrvatskoj nepovoljni trendovi. Pandemija kao velik stres ne pomaže, nego dovodi da su ljudi zatvoreniji. Pandemija je sigurno sam po sebi uzrok da će neki koji imaju mentalne probleme lakše i brže posegnuti za drogom", rekao je Bagarić.

Slavko Sakoman, neuropsihijatar, rekao je kako je gotovo neshvatljivo da u je svega četiri, pet godina prije Covid pandemije naglo skočila potrošnja droga.

"Samo amfetamin je s 2014. na 2015. skočio 400 posto u Zagrebu. Takve trendove ne bilježi niti jedna država EU. Sada najedanput priča povećala se potrošnja svugdje. Ne, neznatan je trend povećanja potrošnje u većini europskih gradova. Zagreb se po dvije droge našao na prvom mjestu po potrošnji, amfetamin i kanabis, imamo potrošnju u tjednu veću nego Amsterdam. Po kokainu smo na osmom mjestu, a ecstasyju na šestom. Odljev novca u ruke organiziranog kriminala je enorman. Samo na uličnoj razini se dogodi odljev novca oko osam milijardi kuna", rekao je Sakoman.

Mario Plazibat, zaposlenik Zajednice Susret, završio je u paklu droge s 14 godina. Bio je ovisnik o heorinu.

"Danas se događa to da se u Hrvatskoj promijenio trend, heroin više nije in. Danas su okrenuti speedu, kokainu, marihuani. To je užasno lako dostupno. Današnja marihuana je desetine puta jača nego ona iz '90-ih. Veća je dostupnost amfetamina. Cijena je užasno niska, rekao je Plazibat kako su terapijske zajednice pune. Prosjek članova je oko 30 godina".