Bačić brani sporne zakone: 'Ne zamjeram SDP-u što su to napravili prije sedam godina'

Komentirajući novi paket zakona koje donosi Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, ministar i potpredsjednik Vlade Branko Bačić je u "Špici s Macanom" rekao kako građanima svi prostorni planovi definiraju okvire za moguće namjene zemljišta koja su im u vlasništvu, a da vlada ovim prijedlozima pomaže brže realizirati predviđene namjene iz usvojenih prostornih planova.

"Htjeli smo ubrzati proces donošenja prostornih planova jer jednom kada se usvoje, njihove izmjene ne trebaju ponovno prolaziti kroz strateške procjene utjecaja na okoliš. Želimo ubrzati i donošenje UPU-a za koje su dosad trebale godine". Dodao je i kako je smanjen obujam dokumentacije za izdavanje dozvola za manje složene zgrade, poput obiteljskih kuća, koje čine 90 posto svih građevinskih dozvola u Hrvatskoj.

Arhitektonska struka pratila je proces izrade zakona, no arhitekt urbanist i profesor na Arhitektonskom fakultetu dr. Krunoslav Šmit, ističe kako su željeli više sudjelovati u izradi rješenja. "Arhitekti su imali osjećaj kao da su stavljeni pred gotov čin, jer nisu imali prilike dati svoj doprinos koji bi poboljšao zakon s iskustvima iz prakse, a koja bi mogla biti korisna za novi oblik zakona", poručio je.

FOTO: Josip Bandic/CROPIX

'Izrađuju se za priuštivo stanovanje'

Šmit se dotaknuo i novog elementa u zakonu - urbanističkog projekta. "Kada se proglasi javni interes za pojedino područje, tada se može pristupiti izradi urbanističkog projekta. On iznimno ne mora slijediti elemente prostornog plana, ali ne isključuje javnost kod njegova donošenja", istaknuo je.

Bačić je objasnio za koje se objekte i namjene takvi projekti donose. "Izrađuju se za priuštivo stanovanje koje može graditi samo javni sektor, ne i privatnici, zgrade javne namjene, primjerice vrtiće, škole, bolnice i druge ustanove, za urbane komasacije, kada nema detaljnog plana uređenja prema kojem će se formirati građevinske parcele te za projekte od državnog, županijskog i lokalnog značaja", komentirao je Bačić pa dodao kako su Urbanističkim projektom tri procesa sveli na jedan jedinstveni.

Mnogi hrvatski gradovi imaju problem s lokacijama za novogradnju, a rješenje tog problema također može biti urbanistički projekt. Ako žele krenuti s projektom od javnog interesa, a nije donesen urbanistički plan uređenja, može se odmah ići u izradu urbanističkog projekta. Ne treba se raditi strateška procjena utjecaja na okoliš, urbanistički plan uređenja niti ishoditi lokacijska dozvola, naglasio je Bačić.

FOTO: Špica s Macanom

'Ne zamjeram SDP-u što...'

Veliku prašinu zadnjih tjedana je digla i urbana komasacija. Šmit je istaknuo kako se radi o nužnom procesu koji je Hrvatskoj nedostajao. Komasacija omogućuje realizaciju projekata koji imaju potrebu da se parcelacijski usitnjene čestice racionalnije iskoriste, pojasnio je profesor. "Taj proces nam je dugo godina nedostajao, a arhitektima je potreban. Postavlja se pitanje je li u novom Zakonu transparentno kako će se ta komasacija provoditi", izrazio je zabrinutost Šmit.

Komentirajući novi val legalizacije Šmit se zapitao otvara li se ovime prilika da se u budućnosti pokrenu neki novi krugovi legalizacije kao i kada će tome doći kraj? Bačić je pojasnio motiv za ovu odluku.

Arhitekt na HRT-u ušao u obračun s ministrom: 'Ovo je napad na hrvatski prostor'

"Ne zamjeram SDP-u što je produljio rok za legalizaciju 2018. godine. I danas ima ljudi koji su nelegalno gradili prije 21. lipnja 2011. godine, a nisu podnijeli zahtjev u tada zakonski propisanim rokovima zbog nekih svojih razloga. Kroz izmjene zakona uvodimo referentni datum za legalizaciju a to je 21. lipnja 2011. godine, i iza toga datuma nema legalizacije. Dakle više neće biti roka za legalizaciju, ali zahtjev će moći podnijeti samo oni koji su objekte sagradili bez dozvola za gradnju do 21. lipnja 2011. pod istim ili sličnim uvjetima", zaključio je.