ON MU JE I VEZA S MOŽEMO?

Otkrivamo: Autor sukoba s Plenkovićem oko Ukrajine iz sjene upravlja svim predsjednikovim istupima

Autor

7Dnevno

Ne silazi s naslovnica, ne prestaje napadati i ne misli stati, tako bi se ukratko mogla sažeti kampanja koju u borbi za još jedan mandat na Pantovčaku provodi predsjednik Zoran Milanović. U prvi mah iz Milanovićevih istupa i sukoba s vodećim HDZ-ovcima moglo bi se zaključiti da predsjednik djeluje stihijski i da su njegovi javni nastupi dio njegova karaktera, iz kojega je u prvoj kampanji nastao i slogan, međutim, oni koji ga poznaju tvrde da je to daleko od istine te da on svaki svoj nastup pomno priprema, pazeći na svaku izgovorenu riječ.

04.11.2024. u 20:50
Ispiši članak

Milanović voli izazivati reakcije, govori jezikom običnih građana, povremeno i uličnim rječnikom kako bi ga što bolje razumjelo šire građanstvo, kod kojeg po svemu sudeći i više nego solidno prolazi. Osim što je od jednoga od najlošijih premijera u povijesti države stasao u jednoga od najpopularnijih političara, ankete Milanoviću predviđaju siguran ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora, pa čak i ozbiljne izglede za pobjedu u prvom krugu. 

Za Milanovića kampanja za predsjedničke izbore nije tek obična politička predstava, on je karijerni političar koji bi izvan politike teško opstao.

Dragan Primorac uvijek se može vratiti znanosti, karijeru izvan politike imaju i Branka Lozo i Marija Selak Raspudić, pa čak i Ivana Kekin, ali ne i Milanović. I baš će se zato on u kampanji koja mu predstoji boriti do posljednje kapi krvi, zaoštravajući retoriku prije svega prema HDZ-u i premijeru Andreju Plenkoviću, koji se samoinicijativno upleo u Primorčevu kampanju te se i na ovim izborima nametnuo kao jedini relevantan Milanovićev protivnik.

FOTO: Patrik Macek/PIXSELL (Ilustracija)

Stradala SOA

U toj borbi za još jedan mandat posljednjih dana stradala je SOA-a, a Milanovićev sukob s HDZ-ovcima prelomio se i preko Hrvatske vojske. Jasno je HDZ-ovcima da predsjednik nastavlja provoditi svoju davno izrečenu najavu o blokadi svih institucija u kojima mu se ovlasti sudaraju s ovlastima vladajućih, kao i da lijeva oporba predvođena Milanovićevim SDP-om djeluje na njegov daljinski, što se moglo vidjeti i nedavno, u polemikama o Sigurnosno-obavještajnoj agenciji. Iako će upućeni reći da zavađeni Plenković i Milanović imaju puno dodirnih točaka, ono što Milanovića razlikuje od premijera jest to što se on prije svih svojih istupa konzultira sa svojim savjetničkim timom. Važni kotačići u tom predsjednikovu timu svakako su bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić i nekadašnji novinar Nikola Jelić, no daleko je najvažniji bivši operativac Dragan Lozančić, koji formalno Milanoviću dijeli savjete vezane uz nacionalnu sigurnost. I u Uredu predsjednika i među Milanovićevim bliskim prijateljima Lozančića se naziva mozgom svih Milanovićevih operacija u ratu s HDZ-om. Da Lozančić doista iz sjene upravlja Milanovićevim istupima i da ga za njih detaljno priprema, vidjelo se u posljednje vrijeme i u polemikama o slanju hrvatskih vojnika u Ukrajinu. 

U istupima na tu temu Milanović djeluje iznimno upućeno i vrlo pripremljeno, a dio javnosti stječe dojam da se ne da impresionirati, pa ni zastrašiti ni time što je u Sabor, na sjednicu Odbora za vanjsku politiku i izaslanstva Sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a, stigao zamjenik glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge, koji je predstavio aktivnost tog saveza za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini - NSATU. 

 

Igra s vojskom

Ruge je u Hrvatsku došao na inicijativu premijera Plenkovića, koji je na taj način pokušao omekšati oporbene zastupnike koji poput Milanovića nisu skloni tomu da se hrvatske časnike šalje na obuku u njemački Wiesbaden. Milanović je na ovoj temi poentirao utoliko što se u jeku rasprave s Plenkovićem ispostavilo da će pojedini časnici NATO-a iz određenih zemalja ipak biti u Ukrajini. Nakon što je to potvrdio i Plenković, Milanović je, vođen Lozančićevim uputama, ustrajao na ovoj temi, pokušavajući se u očima nacije predstaviti kao čuvar nacionalne sigurnosti i hrvatskih vojnika. To i vrlo jasno objašnjava: on ne želi da naši dečki ulaze u rat koji nije naš, a u svemu tome Plenkovića još jednom prikazuje kao briselskog potrčka. Sve to prelama se i preko načelnika Glavnog stožera Tihomira Kundida, s kojim se Milanović zaigrao i uoči dolaska jednoga od vodećih ljudi NATO-a pa se do posljednjeg trenutka nije znalo hoće li se Kundid pojaviti na sjednici na koju ga je pozvao Odbor. 

Osim s vojskom, Milanović i Plenković donedavno su se poigravali i sa SOA-om, koja je nedavno ocijenila da predsjednik, suprotno tvrdnjama ministra Gordana Grlića Radmana i nekolicine HDZ-ovaca, nije ruski igrač. Potvrdila je SOA i da HDZ nije zločinačka organizacija, međutim, i u samom HDZ-u priznaju da je sve to "smijurija" u režiji Zorana Milanovića i njegova savjetnika Lozančića. Zakonski je, naime, regulirano da se SOA-i strogo zabranjuje bilo kakvo postupanje odnosno provođenje mjera izvida prema predsjedniku. Ako u nekim obavještajnim operacijama i dođu do saznanja o suspektnom djelovanju predsjednika države i drugih osoba s imunitetom, za to je jasno propisana zakonska procedura koje se u SOA-i nedvojbeno drže. 

Predsjednici države i Vlade upravitelji su SOA-e pa bi ih SOA morala obavijestiti o postojanju bilo kakvih naznaka sumnje, podsjećaju HDZ-ovci koji kažu da to i jest tema na kojoj se Lozančić svojedobno opekao s bivšom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović koja je zatražila njegov odlazak s čela SOA-e tvrdeći među ostalim da je bio osobni obavještajac bivšeg premijera Milanovića. 

 

Kriva postavka

Što god da je Grabar-Kitarović tvrdila za Lozančića, HDZ-ovci su ga bacili u vjetar onoga trena kada je na čelo Ministarstva unutarnjih poslova došao Davor Božinović, koji je Lozančića imenovao svojim savjetnikom. Lozančić je inače svojedobno bio i instruktor NATO-a za prilagodbu oružanih snaga i sigurnosnih sustava država regije NATO-ovim standardima. I prije nego što je došao na Pantovčak, Milanović je Lozančiću ponudio poziciju svojeg savjetnika za nacionalnu sigurnost. Gotovo dvije godine Lozančić je razmatrao tu ponudu, a usred svega toga mediji su zabilježili i burnu reakciju bivšeg ministra policije Ranka Ostojića, koji je od Državnog odvjetništva zatražio angažman zbog Lozančićeve smjene na zahtjev Grabar-Kitarović. Kako je tada od DORH-a zatražio pokretanje istrage o Lozančićevoj smjeni, tako je Ostojić i nedavno, vrlo vjerojatno po napucima s Pantovčaka, od SOA-e zatražio očitovanje o Milanovićevim ruskim financijerima, što je za HDZ-ovce s kojima smo razgovarali vrlo slična parada u kojoj Ostojić operativno odrađuje ono što mu zada operativac s Pantovčaka. 

Nije nepoznato da je Lozančić na čelu SOA-e zamijenio zaboravljenog Josipa Buljevića te da je dočekan prilično euforično pa ga se i u medijima predstavljalo kao čovjeka koji je od svih zaposlenih u SOA-i pročitao najviše knjiga. Što god da je čitao, Lozančić, pitate li HDZ-ovce, onda kada je trebao, nije adekvatno reagirao jer je, spoznavši ugrozu, morao reagirati i izvijestiti predsjednicu o problematičnom društvu s obzirom na to da ona nije dužna znati za sve upitne aktivnosti svojih prijatelja, znanaca, pa i onih s kojima se susreće. 

U ovom su slučaju, podsjetimo, bili problematični predsjedničini susreti s braćom Mamić. I danas se sumnja da je SOA u Lozančićevoj eri te podatke o druženju Grabar-Kitarović s Mamićima, umjesto izravno s njom, podijelila s Milanovićem, i to navodno preko njegova kuma Joška Klisovića koji je u SOA-i u jeku Lozančićeva mandata navodno bio "i kuhan i pečen". 

 

Aktivna supruga

Dolazio je u Savsku kao da je ondje zaposlen, bez bilo kakve sigurnosne provjere, govore i danas pojedini obavještajci, među kojima je "Dado" Lozančić poznat i kao Šuškov čovjek koji se ratnih godina bavio raznim poslovima u MORH-u, u kojem je dočekao i Milanovićeva ministra i velikog prijatelja Antu Kotromanovića. Njegov mandat na čelu MORH-a mnogi vide kao krucijalan za Lozančićev streloviti karijerni napredak. U MORH-u je Lozančić s Kotromanovićem izgradio Milanovićevu mrežu pristaša, pa u SOA-u stiže s pozicije pomoćnika ministra obrane. Nakon dolaska u SOA-u posve je izgubio kompas, ali ne i ambicije, vjetar u leđa bila mu je podrška koju su mu davali Milanović i Amerikanci. Da bi se održao na poziciji, pa i u SOA-i stvorio mrežu pristaša, Lozančić je podilazio SDP-u i ministru Ostojiću, a za to vrijeme SOA-u su napuštali ugledni ljudi poput Mirka Bilandžića, Gorana Akrapa, Ante Letice i drugih.

Hrvatska javnost konačno je saznala istinu o dronu koji je pao na Zagreb

Nije to previše utjecalo na Lozančićevu karijeru, on je unatoč svemu završio na Pantovčaku. Operativne sposobnosti savjetnika Lozančića predsjednik koristi i sada u kampanji za predsjedničke izbore koja se lomi baš preko Hrvatske vojske i SOA-e, odnosno dviju institucija u kojima je Lozančić izgradio karijeru, a da nikada nije bio politički aktivan. Aktivna je zato politički njegova supruga Sabina Silić Lozančić koja je na listi Možemo svojedobno ušla u Vijeće Mjesnog odbora "Bartol Kašić" u Zagrebu.

Glasova: 29595

Glasovanje je završeno

Zoran Milanović

36%

Miro Bulj

3%

Tomislav Jonjić

15%

Niko Tokić Kartelo

1%

Ivana Kekin

2%

Branka Lozo

7%

Dragan Primorac

22%

Marija Selak Raspudić

8%

Ni za koga

6%

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.