Arhitekt na HRT-u ušao u obračun s ministrom: 'Ovo je napad na hrvatski prostor'

Rajka Bunjevac podsjetila je da se zakon o prostornom uređenju iz 2013. ozbiljno primjenjuje tek posljednje dvije godine, a da je struka još tada tražila njegovu doradu. "Tražili smo novi zakonski okvir, posebno za prostorno uređenje i gradnju, s razdvajanjem na zakon o gradnji i zakon o energetskoj učinkovitosti", rekla je.

Istaknula je da prijedlog i dalje ignorira temeljnu hijerarhiju prostornih planova: strateški planovi određuju smjer, a provedbeni detalje. "Sada se i dalje omogućuje da se iz planova višeg reda izravno provode zahvati u prostoru, što nije u skladu s osnovama urbanizma."

Ministar Bačić rekao je da je na javno savjetovanje pristiglo oko 1700 primjedbi, od kojih je 30 posto prihvaćeno. "Ovo je reformski paket koji uređuje prostor, gradnju i energiju. Donosimo zakone koji ubrzavaju izdavanje dozvola i omogućuju pristupačno stanovanje", rekao je.

FOTO: HRT/screenshot

'Vraćamo se točkastom urbanizmu iz devedesetih'

Pojašnjava da će se za projekte od državnog značaja dozvole moći izdavati izravno iz državnog plana prostornog razvoja, bez mijenjanja lokalnih planova. "Primjerice, željeznička pruga Rijeka – granica s Mađarskom mogla bi dobiti dozvolu direktno iz državnog plana", dodao je.

Vlada, kaže, time ostvaruje tri cilja mandata – digitalizaciju, dekarbonizaciju i demografiju. "Od 1. siječnja cijeli sustav prostornog uređenja bit će digitaliziran. Propisujemo standarde energetske učinkovitosti i otvaramo put za bržu izgradnju stanova koje će građani moći priuštiti."

Bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš upozorila je da zakon ide dalje od onoga što je nužno. "Državne dozvole oduvijek su postojale za velike infrastrukturne projekte poput autocesta i željeznica. No ako se taj princip proširi i na stambenu gradnju, vraćamo se točkastom urbanizmu iz devedesetih, koji je devastirao prostor", rekla je.

FOTO: Zeljko Puhovski / CROPIX

'Zakon ne odgovara na pitanje kako očuvati prostor'

Smatra da bi male općine mogle ostati bez sredstava za komunalnu infrastrukturu: "Ako doprinosi investitora ne pokriju troškove, razlika će se plaćati iz komunalne naknade – a to je za mnoge prevelik teret." Dodala je da podržava priuštivo stanovanje, ali upozorava da "svaka gradnja mora poštivati osnovnu namjenu prostora".

Bačić je odbacio optužbe da zakon ide na ruku privatnim investitorima: "U priuštivom stanovanju nema privatnih ulaganja. Graditi mogu samo javne institucije – država, županije, gradovi, općine i APN." Najavio je da Vlada želi donijeti zakon do kraja saborskog zasjedanja kako bi od početka iduće godine krenuo digitalni sustav izdavanja dozvola i novi režim prostornog planiranja.

Arhitekt Nikola Bašić smatra da zakon nema jasnu viziju ni zaštitni okvir za hrvatski prostor. U otvorenom pismu Vladi zatražio je da se dokument povuče i doradi. "Radi se o iskonskoj civilizacijskoj stečevini – promišljanju i kreiranju prostora. Zakon ne odgovara na pitanje kako očuvati prostor, njegov identitet i dušu, ni kako njime mudro upravljati u tržišnim uvjetima", poručio je.

FOTO: HRT/screenshot

'Postoji rizik pogodovanja interesnim skupinama'

Po njemu, prijedlog mehanički prepisuje zastarjele europske smjernice. "Ne može biti dobrog zakona bez vizije – bez dogovora što želimo učiniti s našim najvećim nacionalnim dobrom. Prostor nije roba, nego zajedničko dostojanstvo. Ako ga prepustimo tržištu, prepustili smo i sebe."

Bašić je oštro kritizirao ideju da se priuštivo stanovanje rješava prostornim zakonom: "To je smiješno. Time se najavljuje getoizacija mladih obitelji u rubna, neatraktivna područja, čime im poručujemo da su građani drugog reda". Bunjevac je pojasnila da urbana komasacija nije izvlaštenje, već način da se manji posjedi objedine radi izgradnje."Ako je dobro propisana, to je koristan alat za rješavanje složenih situacija u prostoru. No postoji rizik pogodovanja interesnim skupinama."

Bačić je dodao da je riječ o "pretvaranju negrađevinskog u građevinsko zemljište kako bi se omogućila izgradnja", ali priznaje da često mora dodatno objašnjavati tu odredbu. U završnoj raspravi Bašić je poručio da je duboko razočaran Vladinom odlukom. "Ovaj zakon nije spreman za donošenje. Vlada je propustila priliku pokazati zrelost i povući ga na doradu. Umjesto toga, zakonom se prostor gura u ruke tržišnih špekulanata, a građanima poručuje da su drugorazredni u vlastitoj zemlji, to je zaista tužno za slušati", rekao je.

FOTO: HRT/screenshot

'To je nedopustivo'

"Dalje, ovaj način da se može graditi izvan građanskog područja u bilo kojoj zoni, bez ikakvih kvalifikacija kakvo je to područje i kakva je to priroda, zato što imaš veliku česticu i samo zato što je to tvoja vlasnička legitimacija, pa to je nedopustivo. Ovo je napad na hrvatski prostor svih onih spekulanata koji u nesigurnim vremenima žele apstraktne brojke sa svojih računa pretvoriti u materijalnu vrijednost, u nekretninu, u zemljište. I kad kažete da ćete omogućiti gradnju zato što ima toliko i toliko hektara, vi ste u stvari najavili rasprodaju bogatstva broj jedan, a to je prostor. 

Iz jedne županije teško optužili HDZ-ova ministra: 'Takvo ponašanje je neprihvatljivo'

Stoga bih rekao - prostor nije roba, prostor je posljednji oblik zajedničkog dostojanstva i ako ga prepustimo stihiji tržišta, mi smo toj stihiji prepustili i sebe same. Jako sam razočaran što je danas Vlada potvrdila prijedlog zakona, jer mislim da on nije spreman za donošenje u Hrvatskom saboru. Razočaran sam što Vlada nije pokazala snagu, bojeći se da će ispasti slaba ako povuče zakon, a tom gestom bi stvari pokazala svoju zrelost", zaključio je Bašić.