Apsurd Crodemoskopa: Kolinda dobila izbore, Josipović najpopularniji

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u razdoblju između 2.i 4. veljače, pokazuje nastavak trenda visoke prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca, SDP i lijevu koaliciju. Rezultati koji govore o popularnosti političara su, međutim, sasvim čudni i teško razumljivi.

Da su izbori provedeni u prva tri dana veljače (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica, izlaznost 53-58%), na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) HDZ bi dobio 29,5 posto glasova (prema 29,3 posto iz siječnja), tvrdi Crodemoskop.

SDP je drugi na ljestvici preferencija stranaka s izborom od 24,8 posto (prema 23,5 posto prije mjesec dana). Dvije su vodeće stranke u posljednja četiri mjeseca podebljale svoju izbornu podršku: HDZ za 4 postotna poena, a SDP za 4,7 postotnih poena.

Živi zid se gotovo izjednačio s ORaH-om već u drugom mjesečnom istraživanju; dok je glasački profil ORaHa blago nagnut u lijevo, onaj od Živog zida je blago nagnut u desno. ORaH je i dalje na trećem mjestu, ali sa sve manjom prednošću ispred Živog zida. Tako ORaH ovaj mjesec bilježi izbor od 9,3 posto (u siječnju 10,2 posto), dok je Živi zid s prošlomjesečnih 7 posto sada na četvrtom mjestu s izborom od 7,8 posto. U analizi svjetonazorskog profila biračkog tijela ove dvije stranke uočava se razlika (koja se naslućivala već i u prošlom mjesecu). U biračkom tijelu ORaHa bilježi se nešto veća koncentracija glasača koji se izjašnjavaju da su svjetonazorski lijevo (lijevi centar i lijevo, ukupno 37,3%), njih je 17,3% desno (desni centar i desno), uz 40% koji nisu niti lijevo niti desno, i 5,3% koji ne znaju svoju svjetonazorsku poziciju.

S druge strane, biračko tijelo Živog zida se u 15,9% izjašnjava da su lijevog svjetonazorskog određenja (lijevo i lijevi centar), njih je 31,7% desno (desni centar i desno), uz 47,6% koji nisu niti lijevo niti desno, i 4,8% koji ne znaju svoju svjetonazorsku poziciju. Na petom se mjestu nalazi HNS koji u ovomjesečnom istraživanju bilježi izbornu potporu od 2 posto (2,4% u siječnju), a slijede HSS s 1,9 posto, HDSSB s 1,6 posto i Hrvatski laburisti s 1,5 posto.

Na ljestvici s rejtingom iz skupine stranaka koje se nisu našle među "ostalima" još su: NL Milana Bandića (1,4%), Hrvatska zora (1,2%), IDS (1,1%), Hrast (0,9%), HSP (0,6%), HKS (0,6%), HSLS (0,6%), HSP AS (0,5%), HSU (0,5%) i NS Reformisti (0,4%). Sve ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,7 posto. Zabilježeno je i 12 posto neodlučnih.

Na ljestvici s preferencijama koalicija, stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 32,7 posto (prema 33 posto iz siječnja), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 27,2 posto na drugom mjestu (u siječnju 25,9%).

Slijede stranačka lista ORaH koja je s 10,8 posto i na ovoj ljestvici zabilježila pad u odnosu na prošlomjesečno mjerenje kad je iznosila 11,4 posto. Živi zid je na ovoj ljestvici zabilježio udio od 8,6 posto (prema siječanjskih 7,8 posto), dok je Savez za Hrvatsku s izborom od 3,6 posto na petom mjestu (prije mjesec dana 3,9 posto). NL Milana Bandića je s izborom od 1,5 posto, a Hrvatski laburisti s 1,3 posto. Na začelju ove ljestvice su NS Reformisti s 0,8 posto i HKS s 0,6 posto. Ostale liste bilježe skupni izbor od 0,9 posto, uz 12,1 posto neodlučnih.

Neobični i nevjerojatni rezultati popularnosti političara

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara su, tvrdi agencija Promocija plus, dosadašnji predsjednik Ivo Josipović (s izborom od 21,2 posto) i novoizabrana predsjednica, Kolinda Grabar-Kitarović (sa 17,8 posto). Slijede čelnici dviju novih stranaka: Mirela Holy (5,9 posto) i Ivan Sinčić (5,1 posto). Među deset političara na ljestvici pozitivnih doživljaja još su Josip Leko (4,2%), Andrej Plenković (4,1%), Tonino Picula (3,8%), Zoran Milanović (3,4%), Tomislav Karamarko (2,1%) i Milan Bandić (2%).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca, najčešći je izbor bila pobjeda Kolinde Grabar-Kitarović u izborima za predsjednika/cu Republike (52,9%). Gospodarska kriza je najvažnija tema mjeseca za 13,2 posto hrvatskih građana/ki, a slijedi zamrzavanje tečaja švicarskog franka s izborom od 11,4%. Zanimljivo je da prosvjed branitelja ispred Ministarstva bilježi izbor od 3,9 posto (izbor ove teme za događaj mjeseca kretao se od 26,4% u studenom, preko 13,1% u prosincu, 12,1% u siječnju, da bi ovaj mjesec završio na svega 3,9%).

Još je šest događaja zabilježilo izbor iznad 1 posto: teroristički napadi u Francuskoj (2,6%), Vladin sporazum s gradovima, teleoperaterima i poreznom upravom o oprostu duga najugroženijim građanima (2,2%), neuspjeh rukometaša na Svjetskom rukometnom prvenstvu u Kataru (1,8%), sukobi Milanović/Grabar-Kitarović (1,4%) i izlazak Branimira Glavaša iz zatvora (1,1%). Svi su ostali događaji/teme zabilježili izbor rijeđe od 1 posto.