Anušić jasan oko toga s čim Hrvatska ide u Washington: Neizravno prozvao zemlju u susjedstvu

"Mi na samitu u Washingtonu želimo staviti na stol i osvijestiti sve članice NATO-a o temi hibridnog rata, deklariranih i nedeklariranih saveznika Rusije koji funkcioniraju i postoje na jugoistoku Europe", rekao je Anušić u izjavi novinarima nakon sastanka ministara obrane država članica NATO-a u Bruxellesu.

"Zna se o kome govorimo i o kojim njihovim potezima govorimo. Mislim da je to izuzetno ozbiljna tema koja u ovom trenutku nije dovoljno osviještena ni u javnosti ni kod saveznika u NATO-u", dodao je ministar obrane. Istaknuo je da se s takvim djelovanjima mora obračunavati, drugačije komunicirati i povlačiti poteze koji će onemogućiti spomenute ruske saveznike da to rade.

Foto: HINA/ TANJUG/ SRNA/ BORISLAV ZDRINJA

'Ne mogu sjediti na dvije stolice'

"Drugim riječima rečeno, da ne mogu sjediti na dvije stolice", rekao je ministar. Dodao je da je hrvatsko bliže susjedstvo i ono malo dalje jugoistočno područje trusno u sigurnosnom smislu i da to kontinuirano podupire Rusija. Na pitanje hoće li biti u pratnji predsjednika ili premijera na tom samitu, Anušić je rekao da je pitanje tko će biti ministar obrane nakon izbora.

Sastanak na vrhu u Washingtonu se održava od 9. do 11. srpnja ove godine. Priprema samita u Washingtonu bila je jedna od tema sastanka ministara obrane kao i nastavak pomoći Ukrajini te povećanje vojnih proračuna država članica, koje se ponovno našlo u središtu pozornosti nakon izjava vjerojatnog republikanskog kandidata na predsjedničkim izborima u SAD-u Donalda Trumpa.

Hrvatska je pristupila inicijativi za nabavu i proizvodnju streljiva i protuzračnih raketa koje je pokrenula Velika Britanija. Inicijativa za višenacionalnu nabavu streljiva odnosi se na topničko, tenkovsko, minobacačko streljivo kao i teške bombe i streljivo srednjeg i malog kalibra. Inicijativa za nabavu protuzračnih raketa otvara i mogućnost nabave radara i senzora te nudi mogućnost licencirane i kooperativne proizvodnje.

Foto: MORH/NATO

Vojni rok sasvim sigurno ne kreće ove godine

Ove dvije britanske inicijative potpisalo je 19 država članica NATO-a, Finska i Sjeverna Makedonija pristupili su jedino inicijativi za streljivo, a četiri države - SAD, Ukrajina, Italija i Kanada odlučile su se za status promatrača. "Potpisali smo pismo namjere koje nas zasad ne obvezuje ništa posebno, ali smisao je da u tom krenemo i radi se o kvalitetnijoj, lakšoj, bržoj  i jeftinoj nabavi streljiva, naoružanja, konkretno protuzračnih raketa", rekao je Anušić.

Dodao je da nije samo stvar o nabavi nego i u jačanju vlastite proizvodnje naoružanja i streljiva, vlastite obrambene industrije, gdje Hrvatska ima veliki potencijal. Na pitanje o uvođenju vojnog roka u Hrvatskoj, Anušić je rekao da je to iznimno složeno pitanja i da se sasvim sigurno u to neće krenuti ove godine.

Rekao je da se priprema kompletna dokumentacija i prijedlozi koji će se uskoro naći na stolu premijera i predsjednika države, nakon čega bi uslijedila javna rasprava. "To je jedan vrlo ozbiljan infrastrukturni projekt, ne smo politički u smislu hoćemo li ga uvesti ili ne. To je ogroman, skup projekt za koji treba pripremiti kapacitete naših vojarni i pripremiti kapacitete unutar naših oružanih snaga koji mogu voditi novake kada dođu na služenje vojnog roka", rekao je Anušić.

Foto: MORH/NATO

O izdvajanju za obranu

Dodao je da je to nešto što zahtijeva vrijeme i sasvim sigurno to neće biti ove godine. Istaknuo je da je vraćanje služenja vojnog roka prva tema u cijeloj Europskoj uniji i u NATO-u, te da je riječ o korisnom projektu čiju provedbu otežava politiziraje. "Kod nas to postaje politička tema jer su izbori pred vratima, a to smo željeli izbjeći", rekao je.

Anušić je kazao da će Hrvatska u sljedećih nekoliko godina dosegnuti cilj o izdvajanju za obranu dva posto BDP-a te da se vojni proračun svake godine povećava. Međutim, povećava se i BDP-a jer hrvatsko gospodarstvo snažno raste, a s tim raste i izdavanje kako bi se dosegnuo cilj od dva posto.

MORH se oglasio o vojnom roku: Objavili su ponešto drugačije informacije od onih u medijima

"Nije jednostavno to preko noći napraviti, riječ je o ogromnim sredstvima, ali Hrvatska je od 2016. do danas povećala ukupna izdvajanja za modernizaciju i opremanje oružanih snaga za 122 posto", istaknuo je Anušić. Kada je riječ o potpori Ukrajini, Anušić kaže da ta zemlja "sada vodi bitku za sve nas", da je Hrvatska do sada poslala vojne pomoći u iznosu od 185 milijuna eura i da će to nastaviti raditi. Istaknuo je važnost jedinstva i odlučnosti saveznika da nastave pomagati Ukrajini.