Antifašistička liga i udruge traže zakonsku zabranu ustaških obilježja, spomenuli su i Thompsona

Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, udruge su zatražile i da Ministarstvo branitelja prestane financirati Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, za koje kažu da "niječe ustaške zločine", a od Skupštine Grada Zagreba da se na spomeniku žrtvama koji se upravo gradi u središtu Zagreba, istakne natpis: "Žrtvama nacističkog i ustaškog režima. 1941. – 1945.", na latinici, ćirilici, te na romskom i hebrejskom jeziku.

Zahtijevaju i poboljšanje nastave o holokaustu u školama, a od Vlade financiranje organiziranih školskih posjeta Spomen području Jasenovac. Od Hrvatske televizije, pak, traže da što prije prikaže dokumentarnu seriju "Nezavisna Država Hrvatska" scenarista Hrvoja Klasića i redatelja Miljenka Bukovčana.

Od Državnog odvjetništva udruge su zatražile "djelotvorno postupanje prema kaznenim prijavama", kakva je ona Antifašističke lige iz 2016. protiv Jakova Sedlara, redatelja dokumentarnog filma "Jasenovac-istina", zbog kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju.

Zahtjeve je pročitao predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić na skup održanom na Trgu žrtava fašizma, svega nekoliko dana nakon što je Židovska općina Zagreb inicirala početak rasprave o prijedlogu zakona kojim bi se zabranilo ustaška obilježja i veličanja zločinaca.

Potpisalo ih je dvadesetak udruga civilnog društva iz cijele Hrvatske, a među potpisnicima su i Srpsko narodno vijeće, Documenta te Zagreb Pride. Govoreći o odnosu države prema ustaškim obilježjima, Pusić je rekao da mu nisu poznati slučajevi procesuiranja ili prekršajnog gonjenja zbog ispisivanja ustaških obilježja i grafita ili izvikivanja ustaškog pozdrava "Za dom spremni" te podsjetio da je pjevač Marko Perković Thompson, zbog uzvikivanja u javnosti tog pozdrava, oslobođen optužbe. 

"Smatramo da bi se Hrvatska trebala odnositi prema tom pozdravu kao što se Njemačka  odnosi prema simbolima nacističke vladavine", istaknuo je.

Ustvrdio je i da se hrvatska država danas ponaša kao dvostruka ličnost, s jedne strane se hvali antifašističkom prošlošću i koristi je predstavljajući se vani, a kod kuće donose odluku  "da se ustaški pozdrav može upotrijebiti u nekim iznimnim slučajevima". "I onda se pokaže da su gotovo svi slučajevi gdje se on pojavi iznimni i da policija ne može reagirati niti bilo što poduzeti", istaknuo je Pusić.