DIO HRVATA ŽELI KRALJA?

Anketa o preustroju Ustava, 41,6% Hrvata bi podržalo Kraljevinu naspram Republike Hrvatske

Autor

mo

U vrijeme razgovora o promjenama Izbornog zakona jedna anketa kružila je internetom. U anketnom pitanju koje je glasilo 'U slučaju preustroja vlasti u Hrvatskoj, koju vrstu vlasti bi više podržali?' od 1759 ispitanika, njih 1027 (58,4%) dalo je glas Republici, dok je 732 (41,6%) izabralo Kraljevinu. 

24.01.2019. u 19:42
Ispiši članak

Anketa je bila otvorenog tipa i objavljena na internetu, a kako bi se potakla nepristranost podijeljena je u više od tridesetak grupa na društvenim mrežama.

Same grupe bile su različitog profila od klasičnog političkog desno-centar-lijevog svjetonazora, sve do različitih regionalnih pripadnosti i naznaka. Samo trajanje ankete iznosilo je 32 dana, dok broj ispitanika koji je pristupio anketi bio 1759. Pitanje je bilo oblikovano u obliku promjene samog Ustava, dok su ponuđeni odgovori nudili Republiku Hrvatsku (parlamentarnu i ustavnu republiku) i Kraljevinu Hrvatsku (parlamentarnu i ustavnu monarhiju), piše na stranicama organizacije.

Platforma za objavu i održavanje ankete bio je poll-maker, što je omogućilo lakoću pristupa samoj anketi te jednostavnom oblikovanju pitanja, kao i prikupljanju informacija o samoj anketi. Cijela anketna platforma dostupna je u ovoj poveznici

 

Analiza ankete:

Jedna od prvih anketa koja se u Hrvatskoj bavi ovim pitanjem dala je zanimljiv uvid u razvoj hrvatskog društva. Ako uzmemo i obzir da je riječ o anketi u kojoj sudjeluju osobe s pristupom mreži te uračunamo i osobe koje ne koriste mrežu ili društvene platforme, sveukupna i stvarna potpora bi iznosila 30-40%. Tolika potpora ustavnoj i parlamentarnoj monarhiji može se gledati kroz nekoliko osnovnih segmenata koji prate naše društvo i državu.

Povijest i tradicija

Prva je vezana uz povijest i tradiciju, kako Hrvati i hrvatsko društvo pripadaju jednom povijesnom krugu i tradicionalnom narodu i društvu, svakako je razumljiva takva potpora monarhiji. Hrvatska je kroz svoju čitavu povijest od nastanka sve do sredine 20.st. bila monarhija, posebice kao Kraljevina Hrvatska od 925. do 1918. (od kralja Tomislava I. do blaženog kralja Karla IV.) Hrvati prvi puta postaju dijelom republičkog sustava tek 1945. godine.

Upravo taj sustav jedne totalitarne republike, osim povijesne, stvara i ideološku odbojnost prema Hrvatima, posebice imajući na umu da je današnja RH je temeljena upravo na tim socijalističkim republičkim osnovama (ZAVNOH i SRH). Stoga je jasno zašto Hrvati, koji povijesno svoju državnost vežu uz Kraljevinu Hrvatsku, njene kraljeve i banove, ipak prema njoj pokazuju toliku privrženost.

Moramo uzeti i u obzir da su Hrvati većinski katolici i tradicionalan narod i društvo, vjerski aspekt katolicizma vezan je blisko uz monarhiju, koja se smatra idealnim sustavom po Svetom pismu. Prilog tome ide i činjenica da je sama Sveta Stolica i Vatikan monarhija.

Korupcija i razočaranje

Republike zbog svog sustava su izrazito koruptivne naravi, po popisima spadaju među najkorumpiranije sustave na svijetu. Iako nisu sve takve naravi, većina svakako jest. U pogledu Hrvatske, kada se uzima u obzir da u parlamentarnom sustavu uloga predsjednika kao simbola bez većih ovlasti, koji u konačnici košta više od onog vladara, a svakako doprinosi manje, za razliku od vladara koji je odgajan za tu funkciju, te je uistinu nepristrana osoba. 

Predsjednik dolazi na vlast kroz stranku, izborom jednog dijela građana i u konačnici kroz pojedine interesne skupine. Kao takva osoba, on nikada u potpunosti ne može biti nepristrana soba, predstavnik svih građana. U isto vrijeme dok predsjednički izbori koštaju građane milijune i milijune kuna za simbol bez simbola, Kraljevina nudi jednu alternativnu koja je znatno jeftinija (monarhije koštaju čak i do tri puta manje od republika), učinkovitija i za razliku od republike koja samo košta, čak i donosi prihode (razvoj turizma, kulture i gospodarstva). U republici kao što je RH svakih pet godina promjene u visokoj politici i diplomaciji uistinu donose destabilizaciji države i njezinih odnosa, što monarhija zbog svoje dugotrajne politike i uspostave trajnih diplomatskih odnosa nema.

Još jedan veliki razlog je korupcija i slaba gospodarska slika u Hrvatskoj, koja je poljuljala sliku o demokraciji. Takvo stanje znameniti filozof i sociolog iz SAD-a Francis Fukuyama naziva krizom demokracije. U toj krizi demokracije, svakako parlamentarna i ustavna monarhija pruža bolju zaštitu demokraciji, nego li što može jedna republika. Vladar kao uistinu zaštitnik svih građana, a ne samo onih koji su ga izabrali te kao dužnik njima i interesnim skupina koji su mu dali podršku, ne može predstavljati i štiti sve građane.

Vladar je u vremenu 21.st., ako uzmemo u obzir monarhije kao što su Kr. Norveška, Kr. Danska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Australija, Novi Zeland, Kr. Nizozemska, Kr. Belgija, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Kneževinu Lihtenštajnitd. gdje vlada parlamentarna monarhija, zaštitnik svih svojih građana, posebice siromašnih, te jamac pluralizma. Upravo budućnosti monarhije doprinosi svojim radom kraljević dr. Otto von Habsburg, vele odlikovani hrvatski zaslužnik, koji navodi u svom djelu 'Monarhija ili republika?' da je uloga Vladara u novom dobu da bude zaštitnik prava, piše na stranicama Hrvatskog kraljevskog vijeća

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.