Amsterdamska koalicija odbacivanjem liberalnih ideja izgubila je svoje biračko tijelo

Iako nije moguće s velikom sigurnošću uspoređivati europske i parlamentarne izbore, no s obzirom na visinu izlaznosti te teme koje se u kampanjama obrađuju, i zbog toga što je na euroizbore izašlo čak milijun birača oni bi mogli pokazivati trend. 

Ono što ti trendovi pokazuju jest to da HDZ više nema monopol na desnoj političkoj sceni, dok je SDP svoj monopol, zahvaljujući Amsterdamskoj koaliciji i nesposobnom START-u zadržao. No i SDP je izgubio manji dio birača, ali oni su se okrenuli SDSS-u Milorada Pupovca koji je uz jednu od boljih marketinških kampanja uspio pridobiti jedan dio biračkog tijela SDP-a i postaviti temelje da možda na izborima za Hrvatski sabor ta stranka izađe i na stranačkim listama, a ne samo manjinskim kao dosad. 

Oni koji bi se najviše nakon izbora za Europski parlament, zbog loših rezultata, trebali zabrinuti su Stranka rada i solidarnosti Milana Bandića koja je jedva osvojila dva posto, Most te Amsterdamska koalicija. Bandićev katastrofalan rezultat, možda je jedan od razloga zbog čega on pokušava stvoriti nestabilnu situaciju u vladajućoj većini u kojoj sudjeluje. S obzirom na to da Bandić, prema trenutačnim anketama i rezultatima izbora za Europski parlament, ne osvaja više niti jedno zastupničko mjesto u Saboru teško je za vjerovati da će oni koji nisu predstavnici nacionalnih manjina, svoj budući politički angažman opteretiti Bandićevim neuspjehom i aferama. 

Most je rezultat izbora iskreno zabrinuo. Toliko da su odlučili mijenjati program i statut stranke te pokušati ponovno pridobiti povjerenje glasača. Ako zbiju redove i ideološki se pozicioniraju na suverenističkom i desnom dijelu političke scene, oni bi čak i mogli imati manji povratak na političkoj sceni. 

Amsterdamsku koaliciju, nekadašnju političku nadu mainstream medija svakako bi trebao zabrinuti rezultat. U vrijeme potpune zbunjenosti na ljevici, kako zbog lošeg rejtinga SDP-a, tako i političkog nesnalaženja predsjednika te stranke Davora Bernardića, otvorio se prostor da Amsterdamska koalicija ili jedna od stranaka te koalicije zauzme mjesto treće političke opcije, no to se nije dogodilo. Amsterdamska koalicija pokazala je kako, unatoč snažnoj medijskoj prisutnosti, nema snage, ljude i ideje koji bi motivirali građane da izađu na izbore. 

I sad kad se pokazalo kako većinu njihovih glasova donosi snažna, ali regionalna stranka IDS i da je HSS Kreše Beljaka većinom glasao za Marijanu Petir, koja je uzgred rečeno čak i u Zagrebu dobila više od Amsterdamske koalicije te da GLAS, bez obzira na medijsku prisutnost skoro pa ne postoji, počela je regrupacija stranaka te koalicije. U strahu su velike oči, a mandati se moraju osvojiti, što dobro znaju i Krešo Beljak i Silvano Hrelja. Sad kad je SDP samostalno izborio čak četiri mandata u SDP-u, HSS i HSU bi se rado vratili pod okrilje te stranke kako bi ušićarili poneki mandat. 

Zašto se to dogodilo

Amsterdamska koalicija kad je osnovana imala je svoj moment s kojim je mogla preuzeti veći dio lijevog i lijevo liberalnog prostora. GLAS, IDS i Pametno zajedničkim snagama mogli su upravo u tom političkom momentu u kojem je SDP svakodnevno gubio glasače preuzeti veći dio te scene. Kad je Pametno otišlo iz te, onda još liberalne političke koalicije, počeo je i gubitak njenog liberalnog identiteta.  

Iako se Pametno u javnosti često percipira kao stranku na lijevom političkom spektru, zbog izraženog antiklerikalizma i dijelom propagiranog ateizma, ta stranka u stvari je izraženo ekonomski liberalna za razliku od recimo IDS-a koji je nominalno liberalna, ali bez imalo srama su tražili da se Uljanik spasi novcem svih poreznih obveznika. 

Liberalizam kao ekonomska i društvena ideja ne prisiljava ljude na ništa što oni sami ne žele. Liberalna opcija promovira ljudske i tržišne slobode, vjeruje u sposobnost i moć svake osobe da žive slobodno i u miru od svojeg rada, bez državne represije i otimačine zarađene plaće. Liberali se prvenstveno zalažu za slobodnu tržišnu ekonomiju, a iznad svega stavljaju privatno vlasništvo i sposobnost pojedinca da sam odabere što će činiti sa svojim novcem.

Amsterdamska koalicija koja je nakon napuštanja stranke Pametno postala amsterdamski vlakić stranaka i strančica, tako se samo predstavljala kao liberalna, jer ona to nikako nije mogla biti pogotovo nakon ulaska lijevog HSS-a Kreše Beljaka i ulaskom već zaboravljenih Laburista te progresivnih Demokrata Miranda Mrsića. Tako posložena Amsterdamska koalicija postala je crvena poput fenjera amsterdamskih ulica. 

Što je uopće tako posložena koalicija uopće liberalno mogla ponuditi? IDS koji se ponosi svojim antifašizmom propagirao je fašistički korporativizam kad treba spašavati vlastitu fotelju, HSS progresivni titoizam jer se to sviđa Kreši Beljaku, a GLAS od države nametnute obveze uz zatvaranje očiju na blagonaklone poglede svojih koalicijskih partnera na komunističku diktaturu i fašističku ekonomiju. Liberalno, zar ne? 

Upravo u toj činjenici, da su napustili sve one smjernice koje su ih određivale te u mogućim korupcijskim aferama IDS-a treba tražiti glavne razloge zbog čega GLAS više nema glasova, a Krešo Beljak i Silvano Hrelja traže izlaznu kombinaciju. Kako je rekao Hrelja: "U politici nema ničeg uklesanog u kamen". 

Liberala ima kao i pravaških stranaka, ali prostora za njih na političkoj areni ima

Liberala u hrvatskom političkom prostoru svakako ima. Ukupno je prema trenutnim rezultatima ideološki i politički testa Poligrafa kojeg je do danas ispunilo 16.439 građana, 40 posto hrvatskog stanovništva liberalno. U taj postotak su uvršteni klasični, socijalni, konzervativni i moderni liberali, a čak 13 posto ispitanika svrstano je prema svjetonazorskim i ekonomskim stavovima u klasične liberale.

Klasičnih liberala je najviše među muškarcima srednje životne dobi (18 posto), a najmanje među ženama starije životne dobi (3 posto).

Najveći udio klasičnih liberala je među glasačima HSLS-a (56 posto), a slijede Pametno (33 posto) i HNS (32 posto). Socijalni liberalizam je najzastupljeniji među glasačima Pametnog (33 posto), Amsterdamske koalicije (29 posto), START-a (28 posto) i Možemo (24 posto). Konzervativni liberalizam je najzastupljeniji među glasačima Mosta (14 posto) i HSLS-a (13 posto).

Dakle, GLAS je propustio zajedno sa strankom Pametno preuzeti liberalno biračko tijelo. Anka Mrak-Taritaš stavljajući sve svoje adute na sinergijsku snagu stranaka crvene Amsterdamske koalicije, koja se pokazala sve samo ne liberalna, svojim biračima poručila je kako mogu ostati doma ili da svoj protestni glas daju SDP-u.