Alerić potukao srpske teze o jeziku: 'Ta jugoslavenska ideja u Hrvatskoj nije prihvaćena'

U svojoj knjizi Alerić se suprotstavlja tezi nekih lingvista da je riječ o nadnacionalnom, zajedničkom jeziku koji se raspao s Jugoslavijom, odnosno da su hrvatski i srpski nasljednici toga srpskohrvatskog jezika.

"Ne može postojati društvena zajednica koja nije obilježena svojim jezikom, koji se više ili manje razlikuje od jezika bilo koje druge zajednice. Bez svoga jezika zajednica ne može postojati. Dakle, ako su Srbi i Hrvati, slično kao Bugari i Makedonci, ili Danci, Šveđani i Norvežani, postojali i postoje kao individualni narodi i ako se takvima osjećaju, onda oni imaju i svoje jezične sustave koji ih najviše obilježavaju i koji se više ili manje razlikuju", objasnio je Alerić za Večernji list.

"Činjenica da se neki jezici razlikuju više, a neki manje lingvistički nije ni na koji način upitna niti ona određuje pojedine jezike. Naime, nikad u lingvistici nije bilo utvrđeno u kojim se jezičnim obilježjima, i u kojoj mjeri, jezici moraju razlikovati da bi se mogli smatrati međusobno različitima", dodao je.

FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

 Teza o srpskohrvatskom jeziku

Istaknuo je i da znanstveno nije utemeljeno mišljenje da se hrvatski jezik osamostalio tek raspadom Jugoslavije, jer se time zanemaruje sve ono što se prethodno zbivalo u hrvatskoj jezičnoj povijesti – trajna borba za očuvanje hrvatskoga jezika, opisana u vrhunskim znanstvenim djelima. "Ono što nas može zbuniti jest sličnost među jezicima, pa nam se može učiniti da razlike među nekim jezicima ne postoje, da su ti jezici dio istoga jezičnog sustava", rekao je jezikoslovac.

Nova suluda inicijativa iz Srbije: Traže hrvatski spomenik i tvrde da prikazuje njihovu vjeru

Komentirao je i tezu da su hrvatski i srpski nasljednici srpskohrvatskog jezika. Čime je ta teza motivirana? "Teza o srpskohrvatskom jeziku motivirana je željom za stvaranjem ne samo jezičnog nego i narodnog zajedništva, tj. temelji se na jugoslavenskoj ideji o tome da su Hrvati, Srbi, Bošnjaci i Crnogorci – dakle svi koji se služe štokavskim narječjem kao dijelom svojih jezika – pripadnici istoga naroda. Ta znanstveno neutemeljena teza širi se uglavnom iz srpskih lingvističkih, kulturnih i intelektualnih krugova, a u hrvatskima nikad nije bila prihvaćena", poručio je.