Aladrović komentirao pregovore sa sindikatima, a poslao poruku i ugostiteljima

"Vrlo je izvjesno da će pad BDP-a, upravo zbog tog proračunatog rizika, sada biti manji nego što su to bile projekcije. S druge strane, ne znamo koliko će ovo stanje još potrajati i kao društvo ćemo se, na zasad neodređeno vrijeme, morati naučiti živjeti s koronavirusom. To je posve sigurno naša bliža budućnost, a možda i dalja. Bit će to "ples s virusom" na svim razinama", rekao je Aladrović i potvrdio da novog 'lockdowna' sigurno neće biti.

Kako sada stvari stoje, Vladine mjere pomoći za gospodarstvo bit će na snazi do kraja godine. "Mjere smo prvo donijeli na tri mjeseca, zatim smo išli na mjesec, pa dva, a kako se pokazalo da je za tržište rada dobro kad je razina izvjesnosti ponešto viša, sada smo odlučili da mjere budu na snazi četiri mjeseca. Pratit ćemo kretanje epidemije i sigurno ćemo time doznati što nam je činiti u 2021.", kazao je ministar.

Smatra da su odluke koje je donijela Vlada bile dobre. Pojedine zemlje Europske unije išli su na povećanje naknade za nezaposlene, za razliku od Hrvatske u kojoj je cilj bio očuvanje radnih mjesta.

Kazao je i da je realno da se mjere u potpunosti financiraju EU novcem: "Mislim da tu problema neće biti i da ćemo radna mjesta čuvati ne opterećujući državni proračun".

Očekujemo razumijevanje sindikata

Naglasio je da je glavni motiv izmjena Zakona o radu konkurentnije gospodarstvo.

"Sve promjene koje će se dogoditi u radnom zakonodavstvu moraju ići ka tome da naša ekonomija bude konkurentnija. Zaštita radnika da bude veća, ali, s druge strane, da se poslodavcima omogući određena fleksibilnost  u formiranju poslovnih aktivnosti. Slijedi nam, siguran sam da će socijalni partneri na to dobro reagirati, dogovor o konsenzualnoj promjeni radnog zakonodavstva. Prvo se moramo usuglasiti o kojem ćemo dijelu zakona uopće razgovarati, a potom ćemo, ako to postignemo, ići na konkretne formulacije", rekao je Aladrović.

Krajem svake godine sa sindikatima iz sustava obrazovanja pregovara se o osnovici plaća za iduću godinu.

"Plaće, jasno, ne možemo financirati iz EU fondova nego iz državnog proračuna. Očekujemo da će sindikati shvatiti da određeni ekonomski učinci koji su nam se dogodili u drugom kvartalu, a koji će se vrlo vjerojatno dogoditi i u trećem kvartalu, samo s manjim padom, ostavljaju posljedice za državni proračun i da u skladu s tim svi moramo uskladiti svoja očekivanja", poručio je ministar i najavio da će pregovori krenuti u listopadu.

Osvrnuo se i na nezadovoljstvo ugostitelja koji traže smanjenje PDV-a na hranu i piće te povoljne kredite putem HBOR-a. Rekao je se s Covid kreditima krenulo već u ožujku, a da se s kreditima za likvidnost nastavlja.

"Postoje segmenti koji ipak nisu do kraja zadovoljni i svjesni smo bili da će biti tako. Međutim, taj segment je, iz naše perspektive, još uvijek mali. Taj segment nije ključan, no moramo poslušati što, primjerice, i ugostitelji Istre i Kvarnera imaju za reći. Njihove će se zahtjeve sigurno razmotriti i oni će, ako će to biti moguće, biti ispunjeni", rekao je Aladrović.

Zakon o strancima

Komentirao je i Zakon o strancima koji je u prvom čitanju u Saboru dobio kritike i s lijeva i s desna. Argumentacija je bila da ukidanje kvota za radne dozvole za strane državljane ugrožava hrvatske radnike, rušeći cijenu rada.

"Ideja tog zakona je upravo suprotna, želi se zaštititi tržište domaće radne snage. Rasprava o tom zakonu započela je još 2018., kada su apsolutno svi bili protiv tih kvota, koje su poslodavci smatrali premalima, a sindikati da one uopće nisu potrebne. Kvote omogućavaju uvoz radne snage do određene razine, bez nekog jasnog nadzora, a ovim se zakonom želi postići da se u startu, kad neki poslodavac zatraži uvoz stranih radnika, utvrdi ima li te radne snage u Hrvatskoj. Tek u slučaju da ona ne postoji, moguć će biti uvoz radne snage. Cijena rada bi samim time trebala ostati ista ili će se i povećati", rekao je ministar.