Ako izgubi na izborima, preuzet će vodstvo SDP-a: Hajdaš Dončić Zokiju samo grije stolicu

Ipak, kad se ugase kamere i zatvore vrata kabineta na Pantovčaku, predsjednik Milanović i njegovi ortaci razmatraju i druge planove. Tako je, nakon zadnje objave ankete Crodemoskop objavljene ovog tjedna, Milanovićev stožer zbio redove i razradio druge opcije. Naime, u ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,95 (prema 2,93 iz rujna). Najvišu ocjenu za svoj rad zabilježio je među glasačima SDP-a (3,95), a slijedi ocjena birača platforme Možemo (3,13), Mosta (2,89), Domovinskog pokreta (2,46), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,23).

Ali zanimljivi su rezultati koji su u istom mjesecu mandata zabilježeni za prethodnike aktualnog predsjednika. U 58. mjesecu mandata bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović za svoj je rad dobila ocjenu 2,88, a bivši predsjednik Ivo Josipović u istom je mjesecu mandata zaslužio znatno višu ocjenu (3,31).

Jedno i drugo su nakon toga - izgubili. U drugom krugu izbora održanih u siječnju 2015. tadašnjeg predsjednika Ivu Josipovića porazila je Kolinda Grabar-Kitarović razlikom od 32.509 glasova, odnosno točno 1989 glasova ako se ne uzimaju u obzir glasovi iz dijaspore. Na tim izborima postala je prva žena na predsjedničkoj dužnosti u nezavisnoj Hrvatskoj te prvi desno orijentiran predsjednik od smrti Franje Tuđmana 1999. i prvi predsjednik države kojeg je nominirao HDZ u proteklih 15 godina. 

FOTO: Milan Šabić/PIXSELL

Bitni detalji

Ivo Josipović bio je prvi predsjednik od neovisnosti koji nije osvojio drugi petogodišnji mandat, a onda se isto ponovilo i Kolindi. Ona je dobila 1.114.945 glasova, najmanje od svih hrvatskih predsjednika. Razlika od 1,48 posto u drugom krugu izbora najmanja je na bilo kojim izborima dosad za ovu dužnost.

Na izborima 2020. u drugom krugu Zoran Milanović pobijedio je Kolindu Grabar-Kitarović s oko stotinu tisuća glasova razlike, ili pet posto, a glavni razlog poraza HDZ-ove kandidatkinje vjerojatno je bio u tome što je u drugom krugu nije podržao kandidat desnice, odnosno DP-a, Miroslav Škoro. Oni su u prvom krugu imali gotovo izjednačen rezultat - odnosno, Kolinda je bila samo dva posto ispred Škore, a u finišu nije dobila glasove DP-a i Škore te je Milanović na kraju i pobijedio, kao "predsjednik s karakterom" sa sloganom "Normalno". 

Prema sadašnjim anketama, Milanović je u ogromnoj prednosti pred Draganom Primorcem, ima gotovo dvostruko veću podršku. Ali postoji jedan problem - u anketama ne prelazi 50 posto podrške i ako se u istraživanjima javnosti građani izjašnjavaju otvoreno, to znači da nema pobjedu u rukama. Zbog toga se suradnici koji mu vode kampanju brinu o detaljima i vrlo pažljivo razmatraju druge opcije za njega ako na izborima krajem ove godine ne dođe do tih 50 posto. Oni su svjesni, i to među sobom dosta otvoreno i komentiraju, da se birači ljevice, a to su ipak dominantno njegovi birači, bez problema izjašnjavaju u anketama, za razliku od desnih birača, i znaju da su istraživanja javnog mnijenja relevantna. A po njima još nema prelaska magičnih 50 posto.

Zoran Milanović, to im je jasno rekao, ako izgubi izbore, više ne želi osnivati nikakve privatne tvrtke i baviti se nekakvim "biznisom" niti konzultacijama - takav pokušaj za njega, kao klasičnog državnog i javnog službenika (neki bi rekli cjeloživotnog uhljeba), previše je stresan. Nije u tome bio osobito uspješan i jedini kojeg je savjetovao bio je albanski premijer Edi Rama. Zato se ne želi više baviti takvim rabotama i maltretirati sebe i druge, nego mu je plan u miru dočekati mirovinu, od koje ga dijeli nekoliko godina.

Sve se zna

A alternativa se svodi na dvije opcije: prva je povratak u SDP, a druga korištenje povlastice tzv. ureda predsjednika u miru, na što svaki bivši predsjednik Republike ima pravo.

Ono što Milanović planira, ako izbore za Pantovčak ipak izgubi, jest povratak na čelo Socijaldemokratske partije, što je profesionalna dužnost za koju središnjica stranke normalno isplaćuje plaću, a nosi i uobičajene benefite kao što su službeni automobil s vozačem, službena stranačka kartica i drugo. Milanović i njegovi suradnici računaju da će unutar SDP-a, u kojem novi predsjednik Siniša Hajdaš Dončić ne kontrolira baš cijelo novo rukovodstvo, ako Milanović i SDP izgube izbore za predsjednika, biti odmah otvoreno i pitanje odgovornosti Hajdaša Dončića. 

S obzirom na to da se novi predsjednik partije potpuno stavio u službu Milanovića, kao i prethodni Peđa Grbin, te uopće nije ni u stranačkoj kampanji dovodio u pitanje podršku Milanoviću (za razliku od, na primjer, Sanje Major), sigurno je da će, ako izgube i ove izbore, biti postavljeno pitanje krivnje Hajdaša Dončića za to. U ovom trenutku Zoran Milanović nije samo "svoj" kandidat kao nezavisni nego i kandidat SDP-a i ako pobjeda izmakne, u Socijaldemokratskoj partiji bit će održani novi izbori. Hajdaš Dončić neće moći opravdati još jedan poraz.

A onda, paradoksalno, Siniša Hajdaš Dončić koji bezuvjetno podržava Milanovića odlazi s vrha stranke, raspisuju se novi izbori i Milanović je kandidat za predsjednika koji planira naslijediti upravo Hajdaša Dončića. Neupitno je za Milanovića i njegov tim da će upravo takav scenarij biti jedina njegova budućnost bude li morao otići s Pantovčaka. 

A hoće li to biti odmah nakon izbornog poraza ili u neko dogledno vrijeme, recimo od godinu dana, njemu je svejedno.

"Pa Zoran to i ne krije. Onoga trenutka kad je u kandidaturi za premijera u proljeće došao na sjednicu Glavnog odbora SDP-a, dao je jasno do znanja da SDP smatra svojom strankom. To što nikad od njegova odlaska iz stranke nijedan predsjednik nije uspio izaći izvan njegova kišobrana dokaz je da ga SDP hoće kao nominalnog šefa", kaže jedan njegov suradnik koji je siguran da u tom slučaju Milanović ne bi imao protukandidata i da bi bez problema opet preuzeo SDP. Tada bi još izravnije ušao u sukob s Andrejem Plenkovićem i HDZ-om i nema dileme da želi upravo takav scenarij, govori taj njegov suradnik.

FOTO: Milan Šabić/PIXSELL

Bezuvjetna podrška

Onda kad je u stranci bilo riječi o tome tko bi trebao biti Grbinov nasljednik, Siniša Hajdaš Dončić, možda Mišel Jakšić ili netko treći, Milanović je to i naznačio Hajdašu Dončiću kad mu je rekao kako želi da on preuzme stranku, ali i da u tom slučaju želi njegovu bezuvjetnu podršku za drugi mandat predsjednika države. Naravno, Hajdaš Dončić s tim se složio, siguran da Milanović te izbore dobiva, ali jednako tako i svjestan da, ako Milanović gubi, i on gubi s njim. Sadašnji, novi predsjednik stranke u svojoj je kampanji tako od prvog trenutka glasno rekao kako Milanovićeva kandidatura nije upitna ni u kojem smislu u ime SDP-a, ali tada ga nitko nije pitao: Što ako Milanović izgubi? Tada odlazi i on, i to je u redovima SDP-a javna tajna.

Da je potpuno vjeran Milanoviću, Hajdaš Dončić dokazao je i time što je njegov prvi potez imenovanje admirala Roberta Hranja SDP-ovim predsjednikom Savjeta za obranu i branitelje. To je zapravo Milanovićevo imenovanje, skuhano na Pantovčaku: on je nagovarao donedavnog šefa Glavnog stožera Oružanih snaga Hranja da se uhvati toga, iako nije nominalno član SDP-a, a to je tek prva od njegovih intervencija u stranku. Očekuje se da će još njegovih ljudi ići prema SDP-u koji vodi Siniša Hajdaš Dončić - na primjer, njegov prijatelj Siniša Petrović spominje se kao osoba za Savjet za gospodarstvo SDP-a, a savjetnica Jadranka Žarković slovi kao osoba koja će u stranci, formalno ili neformalno, voditi politiku obrazovanja, ujedno kao velika prijateljica njegove supruge Sanje Musić Milanović. Po svemu sudeći, Hajdaš Dončić tako će još više nego Peđa Grbin voditi Milanovićevu politiku u stranci, čak i kadrovsku. Sve to pokazuje da je novi predsjednik partije itekako svjestan da i njegova funkcija ovisi samo o Milanoviću i njegovoj sudbini na predstojećim izborima. 

Druga opcija za Milanovića ako izgubi izbore teoretski je takozvani "ured bivšeg predsjednika". Takav je institut postojao za Stjepana Mesića, ali je ukinut još 2016. Mesić je, naime, jedini živući predsjednik države kojem je takav ured i trebao s obzirom na životnu dob i činjenicu da je odavno u mirovini - Kolinda Grabar-Kitarović dužnosnica je Međunarodnog olimpijskog odbora, a Ivo Josipović još je aktivni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Njima to nije potrebno, a i takav je institut radikalno racionaliziran 2016. 

Prozirna igra

S obzirom na to da bi i za Milanovića, koji je rođen 1966. godine i do pune mirovine još mu nedostaje više od pet godina, bilo uvredljivo tražiti od Vlade i Plenkovića da ponovno promijene zakon i ojačaju "ured bivšeg predsjednika", opcija vraćanja u SDP je i najrealnija, a i najpoželjnija za njega. 

Kako je bilo objavljeno tada, 2016., Vlada je izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti donijela odluku da se bivšem predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću zbog "trenutnih gospodarskih uvjeta" ukine trajno pravo na ured, osobnog vozača i službeno osobno vozilo, dok mu na teret državnog proračuna i dalje ostaje pravo na fizičku zaštitu i tako je do danas. Prije toga, taj je ured državu stajao nekoliko milijuna kuna, a Zoran Milanović, kažu njegovi suradnici, sigurno neće moliti Plenkovića da vrati takve povlastice njemu kao "bivšem predsjedniku".

Hoće li Zoki dokrajčiti Partiju?

Zato je odlučio "vratiti dite materi", odnosno vratiti sebe u SDP, ako nekim slučajem drugi krug predsjedničkih izbora završi novim miješanjem karata u kojem će se kandidatu HDZ-a Draganu Primorcu slučajno nasmiješiti sreća. SDP je ionako oduvijek bio Milanovićev lunapark i njegovo igralište pa je i pošteno da svoju karijeru dokrajči u partiji. Ako uz to dokrajči i samu partiju, to neće biti njegov problem, nego onih koji ga izaberu. A ako bude jedini kandidat, zna se što će to značiti za partiju.

Zoran Milanović više nije tako uvjeren u osvajanje drugog predsjedničkog mandata

No, s obzirom na to da je svjestan da i takva mogućnost postoji, nedavno je zapalio lulu mira s najvećim partijskim neistomišljenicima, pa čak i onima koji su već napustili SDP: pomirio se s Davorom Bernardićem kojemu bi mogao dati podršku da "pogine" na izborima za gradonačelnika Zagreba, a i sa Zlatkom Komadinom, dok je prešutno podržao čak i frakciju Ranka Ostojića i Hajdaševa protukandidata Zorana Paunovića time što nakon pobjede Hajdaša Dončića nije došao na njegovu slavljeničku feštu premda je pozivnicu imao na stolu. Zoran Milanović uistinu na sve misli.