SITUACIJA S VELEDROGERIJAMA

Ahmetović se čudi opravdanjima Vilija Beroša; Hrelja traži reprogram duga koji je 'prenapuhan'

Autor

bkk/h

Zastupnik Silvano Hrelja (HSU) iznio je u srijedu svoje viđenje rješenja spora s veledrogerijama koje prijete da će zbog dugova prekinuti opskrbu lijekovima, navodeći da nam treba "rez, reprogram dugova i direktno, redovno plaćanje potrošnje". 

03.03.2021. u 11:46
Ispiši članak

Lijekovi se, kazao je u saborskoj raspravu na slobodnu temu, moraju plaćati po nižoj cijeni nego sada, na način da HZZO direktno plaća potrošnju lijekova.

Prije toga, naglasio je, treba sjesti s veledrogerijama, reprogramirati dug koji je "ionako prevelik i prenapuhan", treba na pet godina refinancirati tih šest milijardi i početi plaćati redovno, svaki mjesec, potrošnju lijekova. 

Poručio je i kako se građani ne trebaju bojati nestašice lijekova u ljekarni. "Jedini strah mogu imati da zbog greške sustava ne dobiju odgovarajući lijek u bolnici, tamo gdje ga mora biti", rekao je.

Mirela Ahmetović (SDP) ističe kako njen Klub mjesecima upozorava kako se problem s veledrogerijama mora riješiti sustavno. Upozoravali smo to u listopadu prošle godine, anticipirajući sadašnju situaciju kada je dug veledrogerijama narastao na više od šest milijardi kuna, što je oko 4,07 posto državnog proračuna, kazala je.

Izrazila je čuđenje opravdanjima ministra Vilija Beroša da HZZO ima evidentirano 3,6 milijardi kuna duga, ne šest kako tvrde veledrogerije.

"Pojedine bolnice duguju više od godine dana, to što kasne s plaćanjem nije nikakvo čudo, ako znamo tko ih vodi, a to su istaknuti članovi HDZ-a", kazala je te problematizirala ministrovu izjavu o ucjeni veledrogerija.

"Kad Beroš govori o ucjenama veledrogerija, zašto Vlada neodgovornim kadroviranjem i upravljanjem dopušta takvu ucjenu, zašto se dug mora prelamati preko leđa građana", zapitala je Ahmetović koja izlaz vidi u reorganizaciji bolničkog sustava, dovođenje financijskih stručnjaka na čelo bolnica itd.

GLAS: Zbog Beroša i Vlade građani opet ne znaju hoće li biti lijekova

Stranka GLAS ustvrdila je kako su ministar zdravstva Beroš i Vlada ponovno građane doveli u situaciju da ne znaju hoće li sutra biti lijekova koji su im potrebni, a bolnice će opet morati plaćati milijune kuna u sudskim i ovršnim troškovima.

Dug za već isporučenu robu se masovno zanemaruje i ne plaća, čak i više od 365 dana, što je šest puta duže od zakonom propisanih rokova pa sada iznosi šest milijardi kuna. Da stvar bude još tragičnija, veledrogerije svoje obveze prema državi – poreze i doprinose, moraju plaćati na vrijeme, ističe GLAS u priopćenju.

"Ministar Beroš komentirao je ovu situaciju uobičajenom kombinacijom negiranja iznosa duga i svaljivanja krivice na građane, tvrdeći da za zdravstvo ne izdvajaju dovoljno, a njegove usluge koriste i previše", navodi GLAS .

Podsjećaju da građani godišnje za zdravstvo izdvajaju 30 milijardi kuna, pri čemu osiguranik s prosječnom plaćom uplati 1600 kuna mjesečno. Za taj novac građani imaju pravo očekivati barem minimum zdravstvene usluge, a svakako ne trebaju prigovore da plaćaju premalo.

IZ GLAS-a poručuju kako bi bilo dobro da Beroš konačno u javnost izađe s ozbiljnom analizom financijski i organizacijski zapuštenog sustava zdravstva i objasni strukturu troškova kako bi se vidjelo gdje sve nepotrebno cure tisuće, milijuni i milijarde kuna.

Milijuni javnog novca kao profit banaka i prodavača nekretnina

Bojan Glavašević (ZLB) naveo je kako je HNB prije nekoliko dana objavila tekst "Makroprudencijalna dijagnostika" u kojem se govori o rizicima za financijsku stabilnost u Hrvatskoj, a kao jedan od najvećih rizika navodi se daljnje povećanje cijena nekretnina, posebno apostrofirajući štetnu ulogu APN-a.

"To izvješće HNB-a konačno je potvrdilo ono što smo iz Zeleno-lijeve koalicije mnogo puta upozorili, da ovakva politika subvencioniranja, ne samo da ne postiže željeni učinak, nego postiže učinak suprotan od željenog i to osobito među mladima", kazao je.

"Ovakva politika subvencioniranja stambenih kredita jedino postiže da stotine milijuna kuna javnog novca na kraju završe kao profit banaka i prodavača nekretnina, umjesto da se taj novac ulaže u gradnju javnih stanova za najam", rekao je Glavašević.

Vladine mjere stambenog zbrinjavanja te mjere za mlade hvali Ivan Celjak (HDZ) te ističe kako će ovogodišnji povrat poreza posebno utjecati na mlade.

Vlada je mladima omogućila nove mjere čije će učinke mladi vidjeti na svojim računima već na ljeto, rekao je zastupnik.

Naveo je kako su svi mladi do 25 godina koji su zaposleni oslobođeni plaćanja poreza na dohodak i prireza, a oni u dobi od 26 do 30 godina, plaćaju samo 50 posto poreza.

Ukupan povrat više uplaćenog poreza i prireza iznosit će oko dvije milijarde kuna, a mjerom koja se odnosi na porezno rasterećenje mladih njih 300 tisuća dobit će 700 milijuna kuna povrata poreza, rekao je Celjak.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.