77 posto pravnih osoba blokiranih duže od 120 dana bez zaposlenih

Krajem lipnja u blokadi je bilo ukupno 22.754 pravnih osoba s 17.485 zaposlenih s ukupnim iznosom neizvršenih osnova za plaćanje od 20,4 milijarde kuna.

Pritom su neizvršene osnove pravnih osoba blokiranih više od 120 dana iznosile 19,2 milijardi ili 94,2 posto iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje. Kod tih pravnih osoba bilo je zaposleno 10.139 radnika ili 58 posto.

U analizi pravnih osoba blokiranih 120 i više dana, iz Fine podsjećaju kako 1. rujna ove godine stupa na snagu novi Stečajni zakon, koji predviđa automatsko pokretanje stečaja nakon blokade računa dužnika u trajanju dužem od 120 dana.

Po podacima Fine, dug pravnih osoba čija blokada neprekidno traje 120 i više dana prema središnjoj državi (proračunu) iznosi 3,17 milijardi, prema jedinicama lokalne (područne) uprave i samouprave 0,20 milijardi kuna, a prema svim ostalim vjerovnicima 15,8 milijardi kuna.

Finina analiza pravnih osoba blokiranih 120 i više dana prema broju zaposlenih, pokazuje najveću koncentraciju iznosa blokiranih računa kod pravnih osoba bez zaposlenih. Više od tri četvrtine ili 76,8 posto insolventnih pravnih osoba sa 75 posto iznosa neizvršenih osnova nije krajem lipnja ove godine imalo niti jednog zaposlenog.

Nešto manje od 20 posto insolventnih pravnih osoba s većim udjelom zaposlenih (44,8 posto) opterećeno je sa 20,4 posto iznosa neizvršenih osnova, a radi se o onima koje zapošljavaju jednoga ili dva radnika.

Na pravne osobe sa tri i više zaposlenih odnosilo se samo 4,6 posto ukupnoga iznosa prijavljenih neizvršenih osnova. Te pravne osobe, njih 765, činile su krajem lipnja svega 3,9 posto ukupnoga broja insolventnih pravnih osoba, no u njima je bilo zaposleno više od polovine ukupno zaposlenih u pravnim osobama, blokiranim 120 i više dana.

Promatraju li se neizvršene osnove za plaćanje pravnih osoba koje su blokirane 120 i više dana, na zaduženost cjelokupnoga hrvatskog gospodarstva najviše utječu pravne osobe s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 9,01 milijarda kuna ili 47 posto ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih osnova i 34,8 posto pravnih osoba.

Na drugom su mjestu po visini dugovanja pravne osobe Splitsko-dalmatinske županije sa 2,97 milijardi kuna duga i udjelom od 15,5 posto. Slijede pravne osobe Istarske i Primorsko-goranske županije sa 1,16 milijardi kuna neizvršenih osnova i udjelom od 6,1 posto (Istarska) i 6 posto (Primorsko-goranska) u ukupnom iznosu te Zagrebačke županije sa 1,04 milijarde kuna i udjelom u ukupnom iznosu blokade neprekidna trajanja 120 i više dana od 5,4 posto.

Na pravne osobe tih pet županija odnosi se 80 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u trajanju od 120 i više dana.

Ostalih 20 posto iznosa disperzirano je na 16 ostalih županija, s udjelima od 0,2 posto u Požeško-slavonskoj županiji do 2,8 posto u Zadarskoj te 3,4 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Promatrano po gradovima/općinama, po iznosu duga neprekidna trajanja 120 i više dana, najviše je blokiranih pravnih osoba u Gradu Zagrebu, njihov je udio u ukupnome dugu 47 posto.

Prema istom kriteriju izdvajaju se Split (10,8 posto) i Rijeka (3,3 posto), a slijede Zadar (1,9 posto), Pula, Umag, Samobor i Velika Gorica (1,1 posto) te Dubrovnik (1 posto).