Zvonimir Čilić o 25. godišnjici 'Krvavog Badnjaka' u Križančevu Selu: Hrvatske žrtve uvijek su bile u drugom planu

Pripadnici državne policijske agencije (SIPA) BiH uhitili su 8. studenog 2018. osmoricu Bošnjaka, bivših pripadnika Armije BiH koji su optuženi za ratni zločin u Križančevu Selu.

O tom velikom zločinu nad Hrvatima u Lašvanskoj dolini te prvoj optužnici nakon 25 godina razgovarali smo s novinarom i publicistom Zvonimirom Čilićem, dragovoljcem Domovinskog rata i članom zapovjedništva Viteške brigade HVO-a čiji su pripadnici ubijeni u tom krvavom pohodu. 

Čilić nam je rekao kako je vijest među Hrvatima dobro primljena, ali da nema velike euforije.  

"Zločin se dogodio 22. prosinca 1993. godine kada su brojnije i dobro naoružane postrojbe Armije BiH iznenadile branitelje i u kratkim borbama ubili 34 pripadnika Prve bojne Viteške brigade HVO-a te nekoliko civila, mještana Križančeva Sela. Selo su opljačkali, kuće rušili i palili, ubijali stoku, a u pravcu Poćulice i Zenice odveli 30 zarobljenih pripadnika HVO-a. Akcija se zvala 'Krvavi Badnjak'", opisuje naš sugovornik i živi svjedok tih događaja.

Napominje kako se dva dana ranije, 20. prosinca 1993., u Lašvansku dolinu i to nakon niza peripetija uspio probiti humanitarni konvoj 'Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu'.

"Za tu prigodu dogovoreno je dvodnevno primirje, a prije nego što je ono isteklo, izvršen je žestoki napad Armije BiH na Križančevo Selo koji je zaprijetio i presijecanjem Lašvanske doline, što bi značilo početak kraja obrane cijelog tog područja, što se na sreću nije dogodilo", podsjeća Čilić.

Masakrirana tijela 

Ističe kako se danima tragalo za zarobljenim i odvedenim pripadnicima HVO-a koji su tek nakon 39 dana vraćeni u Vitez, ali u najlonskim vrećama s oznakom UNHCR-a. "Tijela su bila strahovito izmasakrirana, s brojnim tragovima svirepog mučenja, zbog čega je prim. dr. Franjo Tibold, koji je bio zadužen za njihovu identifikaciju, pao u nesvijest", navodi mučne detalja tog brutalnog zločina.

Taj ratni zločin nije procesuiran ni pred Haškim sudom, a Čilić je uvjeren kako je negativnu ulogu u rasvjetljavanju tog zločina imao tadašnji Specijalni izvjestitelj UN-a za ljudska prava na području bivše Jugoslavije, Poljak Tadeusz Mazowiecki.  "Zaslijepljen muslimanskom propagandom u Sarajevu, kao i mnogi drugi dužnosnici Međunarodne zajednice, međunarodnim i domaćim novinarima je rekao kako je to bila čista vojnička pobjeda Armije BiH. Time je na taj strašni zločin na poduže vrijeme stavljena točka", ističe. 

Zločin bez kazne

Uhićenje osumnjičenih za ratne zločine u Križančevu selu mnogi Hrvati, kaže, doživljavaju sa skepsom, jer su većina bili obični vojnici dok su tek dvojica iz trećeg-četvrtog ranga zapovjednog lanca Trećeg korupsa Armije BiH kojom su zapovijedali bivši visoki oficiri JNA  Enver Hadžihasanović i njegov zamjenik Džemo Merdan. Stoga se kao i mnogi nada proširenju istrage i procesuiranju najodgovornijih, među kojima je spomenuti dvojac.

Na žalost, ostaje činjenica da nisu procesuirani najodgovorniji za zločine, ne samo u Križančevu Selu, nego i u cijeloj Lašvanskoj dolini gdje je  ubijeno ukupno 653 vojnika i civila, a među njima i 21 dijete.

Čilić je žalostan i što je različit tretman žrtava na bošnjačkoj strani i onih na hrvatskoj strani, koje su, napominje, uvijek nekako bile u drugom planu, zanemarivane i podcjenjivane. Dok je ratni zločin u Ahmićima dio ratne kronologije u BiH, stradanja Hrvata u Križančevu Selu slabo su poznata.

Josipović i Grabar-Kitarović u Križančevu Selu

Od visokih hrvatskih dužnosnika, hrvatskim žrtvama u Križančevu Selu poklonio se 2010. bivši predsjednik Ivo Josipović, a posjetila ga je početkom ove godine i aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon povratka iz Ahmića. Pomalo je to, smatra Čilić, učinila 'inkognito' jer nije htjela da se to oglasi na sva zvona, ali Hrvatima s tog područja je svejedno drago. Naime, predsjednica je tijekom službenog posjeta BiH nenajavljeno posjetila Ahmiće i Križančevo Selo kako bi odala počast bošnjačkim i hrvatskim žrtvama sukoba tijekom rata u toj zemlji.

Ovogodišnja, 25. obljetnica stradanja Hrvata u Križančevu Selu, dostojno će se obilježiti, doći će niz dužnosnika, predstavnika Hrvata u BiH, dok  se iz Hrvatske očekuju dužnosnici iz vojnih struktura, ponajprije iz MORH-a, ali i iz Ministarstva branitelja.