Zubak u središtu velike korupcijske afere u Ukrajini: 'Tim novcem kupio je posrnulu tvornicu u BiH'

U svim tim koruptivnim slučajevima o kojima su se sada ponovno intenzivnije raspisali ukrajinski mediji, spominje se i ime hrvatskog trgovca oružjem, Zvonka Zubaka, odnosno njegovog sina Matiasa Zubaka koji je u kolovozu 2022. godine osnovao tvrtku WDG Promet. Upravo ona spominje se u dva ugovora koja su sklopljena za nabavku oružja koje ukrajinskoj strani nikada nije isporučeno.

Ali idemo redom. Ukrajinski novinari još su prošle godine pisali kako je državna tvrtka Lviv Arsenal dobila ugovor s ukrajinskim Ministarstvom obrane vrijedan 1,4 milijarde hrivnji (oko 35 milijuna eura), ali oružje nikada nije isporučeno. To je samo kap u moru koruptivnih slučajeva koji potresaju zemlju. U kraćoj varijanti, ugovori su potpisani, novac je uplaćen i misteriozno nestao, a pojedinci su, pišu mediji, sebi priskrbili milijunske marže temeljem prenapuhane cijene oružja. Uz, naravno, pojedince dužnosnike koji su takve ugovore odobrili.

Konkretnija varijanta je sljedeća: ukrajinska državna tvrtka ugovor o nabavi je potpisala sa slovačkim Sevotechom, koji je pak odabrao hrvatsku tvrtku za dostavu oružja. Mediji pišu kako se oružje zaista nalazilo u Hrvatskoj, ali nikada nije stiglo na odredište. Dana 11. listopada 2022. Ministarstvo obrane, koje je zastupao tadašnji čelnik Državne vojno-tehničke tvornice Oleksandr Lijev, potpisalo je ugovor s tvrtkom poduzetnika i bivšeg predsjedničkog kandidata Jurija Zbitnijeva, Sevotechom, za nabavu minobacačkih granata.

Foto: EPA/Ukrainian presidential press service

WDG Promet osnovan samo dva mjeseca prije potpisivanja ekskluzivnog ugovora

U prosincu 2022. Lviv Arsenal izvijestio je da izvođač, slovački Sevotech, nije izdao licencu za uvoz proizvođaču iz Hrvatske. Bila je to hrvatska tvrtka WDG Promet, koja je, prema sudskom registru, osnovana iste godine u kolovozu, dakle samo dva mjeseca prije nego što će dobiti ekskluzivan posao. Nije jasno kako je ugovor potpisan bez licence, ali rezultat je bio taj da je Ministarstvo odmah isplatilo 97 posto sredstava za streljivo koje je trebalo biti isporučeno u roku dva mjeseca.

To se nikada nije dogodilo pa je Ministarstvo u siječnju prošle godine tužilo Lviv Arsenal. Tadašnji čelnik ovog državnog vojno-industrijskog kompleksa objasnio je da je ugovor potpisan s tvrtkom dobavljačem koji "nije bio od povjerenja", a sam, sada bivši čelnik, pravdao se u medijima. "Na početku rata imali smo 90 posto takvih ugovora. Cijena je bila normalna. Da nisam potpisao ovaj ugovor, bio bih optužen za podrivanje obrambenih sposobnosti", kazao je Lijev za Cenzor.NET u prosincu prošle godine.

"Na žalost, ne pristaju sve zemlje izravno nas opskrbljivati streljivom. Stoga smo potpisali ugovor preko druge zemlje EU (Poljske, op.a.). Ona je svojom dozvolom potvrdila nabavu robe. Štoviše, vojni atašei, koji nisu meni podređeni, nego Upravi za državnu obavještajnu službu, potvrdila je dostupnost robe. Kad nisu uspjeli isporučiti, zaustavio sam dotok sredstava i nametnuo im sankcije", dodao je ne objasnivši o čemu se točno radi.

Foto: Hromadske

Zubak tvrdi da je pokraden

Ono što novinari ovdje dodatno problematiziraju su napuhane cijene oružja koje su ovim ugovorom navodno višestruko veće od uobičajenih pa su usporedbama novinari došli do 126 milijuna hrivnji (oko 3,2 milijuna eura) koje si je netko strpao u džep. Oleksandr Lijev za Censor.NET pak tvrdi da je nemoguće tako "mehanički uspoređivati cijene". "Postoji razlika u cijeni, ovisno o godini proizvodnje i o zemlji proizvodnje. Hrvatski i azerbajdžanski 'rudnici' uvijek su skuplji".

Iako je Ministarstvo obrane uspjelo povratiti tek manji dio sredstava s računa Lviv Arsenala, dio je novca otišao u inozemstvo i s njim se dogodila prava detektivska priča. "Nakon objave prvog teksta o neuspjeloj isporuci, WDG Promet pokrenuo je snažnu PR kampanju preko domaćih i ukrajinskih medija kako bi objasnio zašto nisu izvršili isporuku", piše Cenzor.NET. Sam Zvonko Zubak zaista je u listopadu prošle godine za hrvatske medije izjavio da ih je pokrao češki bankar koji im nikada nije novac isplatio na račun u Hrvatskoj.

No, postoji jedna zanimljiva nijansa, piše portal, a to je da je odmah nakon transfera ukrajinskog novca, u prosincu 2022. godine, vlasnik hrvatskog WDG Prometa Matias Zubak, kupio tvornicu Vitezit u Bosni i Hercegovini za 5,5 milijuna eura. Zubak je, pišu mediji, sredstva primio preko računa WDG Prometa u Češkoj, Podnikatelská družstevní zálazna. U češkoj financijskoj instituciji pak kažu da nitko nije opljačkao račune Zubakove tvrtke, već da su sami podigli novac.

Foto: Screenshot/N1

Bahbuh: Ukrajinski novac potrošen je za kupnju Vitezita

Na upit Radija Slobodna Europa da prokomentira optužbe za krađu novca, predstavnik češkog kreditnog fonda Kamil Bahbuh, istog onog kojeg je Zubak optužio za prevaru, rekao je da optužuje zagrebačku tvrtku da je ukrajinski novac potrošila za kupnju tvornice Vitezit u Bosni i Hercegovini. "Ne znam ni za kakve druge prihode od WDG Prometa, osim za predujmove na dva ugovora za isporuku streljiva Ukrajini. Kada se skupilo dovoljno novca, novac je zloupotrijebljen za kupnju Vitezita", rekao je Bahbuh.

Treba naglasiti kako za svoje optužbe nije dostavio dokaze. Bosni i Hercegovini su se, pišu mediji, obratili češki organi gonjenja, a kako je potvrđeno portalu Direktno, u tijeku je provjera. "Kantonalno tužilaštvo Srednjobosanskog kantona u suradnji s Federalnom upravom policije Sarajevo provodi provjere navoda iz prijave koja se odnosi na nezakonitosti u Poslovnom sustavu 'Vitezit' d.o.o. Vitez.

U predmetu nije otvorena istraga, nego se rade provjere navoda iz prijave, te poduzimaju predistražne radnje u cilju prikupljanja dokumentacije i utvrđivanja stvarnog činjeničnog stanja", stoji u odgovoru portalu Direktno. Kako pišu pak bh. mediji, provjere su inicirale češke policijske i pravosudne institucije, jer je novac iz Ukrajine doznačen (i) na račun koji je WDG Promet imao kod češkog fonda Podnikatelská družstevní záložna.

Foto: Žurnal

Problemi u BiH

Putem Europola situacija se, dakle, proširila i na BiH, od čijih je nadležnih agencija tražena pomoć u dostavi podataka koji se odnose na kupovinu Vitezita. Kako je Žurnal već ranije pisao, WDG Promet je optužio češki fond da je neovlašteno prisvojio novac iz Ukrajine s njihovog računa. "Kreditna unija, koju zastupa njezin 'blagajnik' Kamil Bahbuh, nezakonito je preuzela naša sredstva u iznosu od 2,2 milijuna eura i 30 milijuna čeških kruna, koje je nepoznata osoba podigla s naših računa u gotovini korištenjem lažnih platnih naloga", precizirao je Matias Zubak u pismu ukrajinskim medijima, upravo onako kako je to u Hrvatskoj obrazložio njegov otac, Zvonko Zubak.

Zanimljivo, Zubak navodi 2,2 milijuna eura i 30 milijuna čeških kruna, no prema dokumentaciji Žurnala, s računa je od 9. prosinca 2022. do 5. svibnja 2023. "u kešu" podignuto ukupno 4.465.000 eura. Tko je podigao tu razliku od više od dva milijuna eura, Zubak nije pojasnio. Prije tjedan dana Žurnal je objavio da je Zemljišnoknjižni ured Općinskog suda u Travniku odbacio Rješenje o dosudi kojim bi firma WDG Promet bila upisana kao vlasnik kupljene imovine Vitezita, jer u zemljišnim knjigama Vitezit nije njen vlasnik.

"Nije nemoguće da sada bude poništen cijeli postupak, novac vraćen, a prodaja ponovljena". "Imovina koju je stečajna uprava Vitezita prodala uopće nije upisana kao vlasništvo ove firme. Vitezit je u zemljišnim knjigama upisan samo kao korisnik. Pojednostavljeno, stečajna upraviteljica Behrija Huseinbegović, stečajni sudac Ivo Žabić te Odbor povjerilaca predvođenih predsjednikom Adilom Lozom prodavali su državnu imovinu koja je pod zabranom prodaje", tvrdi Žurnal.

Foto: Armin Durgut/PIXSELL (na fotografiji tvornica Vitezit)

Drugi ugovor

Posrnula tvornica eksploziva Vitezit, jasni su tamošnji mediji, eklatantan je primjer "pljačkaške privatizacije" u BiH. Poslovni kompleks Vitezit, inače, izgrađen je 1950. u sklopu vojne namjenske industrije bivše Jugoslavije. U toj su se kompaniji proizvodile razne vrste eksploziva - nitroglicerin, plastični eksploziv, a unutar kompleksa hrvatska kompanija postala je vlasnikom ispitnoga poligona, strojeva i pogona, skladišta te drugih prostorija posrnulog Vitezita, pisali su hrvatski mediji u prosincu 2022. godine.

Sada se čini da su planovi hrvatskih trgovaca oružjem debelo osujećeni, a osim situacije u BiH, ništa manje nije opasna ni situacija u Ukrajini. Tamo je zbog pronevjere raznih aktera više od 36 milijuna eura namijenjenih nabavci naoružanja. Ministarstvo obrane Ukrajine potvrdilo je istragu protiv pet dužnosnika te već spomenute tvrtke Lviv Arsenal, a u samom središtu ostaje neodgovoreno pitanje o stvarnoj ulazi WDG Prometa u cijeloj situaciji.

Međutim, priči ni ovdje nije kraj. Dva mjeseca nakon prvog ugovora, stigao je i drugi. Početkom prosinca 2022. WDG je sklopio i ugovor o nabavi 30.000 tenkovskih metaka kalibra 125 mm. Ovim ugovorom Hrvati su dobili više od tri milijuna eura, 10 posto od ukupne vrijednosti posla. I sve se ponovilo: nema novca, nema ni municije. Oba ugovora je s WDG Prometom, piše ukrajinski Hromadske, ispred Lviv Arsenala potpisao Oleksandr Lijev koji je naknadno tvrdio da nije imao pojma s kim Sevotech zapravo radi, a da to po propisima nije ni trebao znati.

Foto: Boris Šćitar/PIXSELL

Poslovne veze s Čehom

Međutim, ukrajinski portal tu ne staje i piše da je početkom prosinca 2022. godine račun u Češkoj bio ispražnjen. "Prvo što su Zubakovi učinili bilo je prebacivanje 500.000 eura u Bosnu i Hercegovinu za sudjelovanje na natječaju za kupnju Vitezita. Tada su novcem s istog računa više pravnih osoba isplaćivane relativno male svote, a u gotovini je podignuto 700.000 eura".

"Dana 20. prosinca 2022. WDG je od Sevotecha dobio još 8,1 milijun eura, a to je također novac ukrajinskog ministarstva obrane po istom ugovoru. I opet prva velika uplata; gotovo pet milijuna eura, otišla je izravno u kupnju tvornice", piše Hromadske. Kako sud naravno još nije dao zeleno svjetlo na kupoprodajni ugovor za tvornicu Vitezit, Matias Zubak je za bh. medije rekao samo da čeka odluku suda i nada se nastavku proizvodnje u Vitezitu.

Zanimljivo je da je posljednje tri godine upravo Čeh imao važnu ulogu u poslovanju Zubakovih. Bahbuh nije samo servisirao njihove račune u svojoj kreditnoj uniji, već ih je i aktivno savjetovao o financijskim pitanjima, piše portal. Ovako o susretu sa Zubakovima priča Kamil Bahbuh: "Jedan klijent naše Zadružne banke, odvjetnik iz Hrvatske, upoznao me sa Zubakom starijim, mislim negdje početkom 2021. godine. U to vrijeme su se tražila sredstva za kupnju tvornice 'Vitezit'. To je bilo puno prije ovoga rata i prije nego što je Zubak donio bilo kakve ugovore s ukrajinskom stranom u vezi s oružjem".

Foto: Screenshot

Zubak šuti

Ovdje treba istaknuti da je prije Matiasa, sam Zvonko Zubak bezuspješno pokušavao kupiti navedenu tvornicu, o čemu su također pisali bh. mediji. Također, Bahbuh je za Zubaka vodio i postupak procjene pravnih rizika za investitora te je navodno osobno putovao u Bosnu i potvrdio da je tvornica općenito u užasnom stanju te ostaje poprilično nejasno zašto Zubakovi već godinama tvrdoglavo inzistiraju na njezinoj kupnji.

U Ukrajini se odvija veliki paralelni rat, pljušte smjene: 'Gdje je novac?'

Sam upit poslali smo direktoru tvrtke Matiasu Zubaku tražeći ga očitovanje na najnovije napise ukrajinskih medija koji opetovano ponavljaju umiješanost WDG Prometa u korupcijsku aferu u Ukrajini s nabavkom oružja. Tražili smo i komentar na tvrdnje medija da su isplaćenih osam milijuna eura iskoristili kako bi kupili tvornicu Vitezit, a suočili smo ga i s komentarom Kamila Bahbuha kojeg su Zubakovi prošle godine u medijima optužili za prevaru.

Zanimala nas je i situacija u BiH te smo ga pitali je li tvornica konačno prepisana u vlasništvo njegove kompanije i je li točno da je tužiteljstvo pokrenulo istragu. Zubak do zaključenja teksta nije odgovorio na naša pitanja, kao ni na ono komunicira li oko ove cijele situacije s ukrajinskim vlastima. Ono najvažnije, tražili smo ga potvrdu da novac nikada nije završio u rukama WDG Prometa. Ako dobijemo odgovor, svakako ćemo ga objaviti.