Živi zid: Vrhunac njihove ludosti - da nam zagade ono malo prirode

Mještani u Dvoru se bune, nezadovoljni su i u susjednoj BiH koja je udaljena samo četiri kilometra zračne linije od lokacije, no Hrvatska negdje mora odlagati svoj radioaktivni otpad iz medicine i istraživanja, a od 1'43. godine i otpad iz Krškog. 

''Mi moramo odrediti lokaciju. Sad smo u EU, direktiva nas na to obvezuje, a druga direktiva brani prijevoz radioaktivnog otpada među državama, dakle otpad nastao u RH mora se negdje u RH zbrinuti'', rekao je za vecernji.hr, dipl. ing. fizike Mladen Novaković, vanjski ekspert Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Međutim, lokacija na Institutu Ruđer Bošković, određena je kao privremena za radioaktivni medicinski otpad, a od 2000. godine ne prima novi otpad, nego zapečaćena čeka prebacivanje odloženog otpada u trajni Centar.

Otpad iz Krškog će država morati riješiti do 2043. godine i gašenja nuklearke, a susjedna Slovenija nudi Hrvatskoj da zajednički odlažu otpad u Centar koji će oni izgraditi nedaleko od Krškog, no Hrvatska bi u tome morala sudjelovati sa sto milijuna eura uz troškove održavanja i to smo ocijenili preskupim. 

Moguće je i da Čerkezovec neće biti dovoljan i tu treba gledati i neke najave prema lokalnim vlastima da se sada raspravlja o privremenoj lokaciji u Čerkezovcu, za razdoblje do 2043. godine, ali problem je i što je Čerkezovec udaljen četiri kilometra od Novog Grada u BiH. Načelnica Novog Grada na to ne gleda baš blagonaklono.

''Sazvat ćemo izvanrednu sjednicu Skupštine općine nakon koje ćemo se obratiti vladi Republike Srpske. Ovo je trusno područje i neodgovorno je to raditi tako blizu jednog grada'', rekla je načelnica Novog Grada Snježana Rajilić.

No, tu nije ni približno kraj problemima. Naime, Čerkezovac je nekoliko desetaka kilometara zračne linije udaljen od Velike Kladuše gdje postoji skupina simpatizera ISIL-a, a od Kladuše do Hrvatske je propusna granica. Na tu situaciju su upozoravali i u prošlosti i neki vojni zapovjednici kada su govorili o velikoj količini oružja koje se čuva u Čerkezovcu.

U Dvoru se u međuvremenu priprema prosvjed koji organizira HNS. Nikola Arbutina, načelnik Općine, čeka stručnjake Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost koji će za desetak dana predstaviti sve detalje. Dvoru, navodno, nude naknadu od osam milijuna kuna godišnje, u visini proračuna, ali nema potvrde. 

Živi zid će pomoći

Mještani su pisali i Živom zidu, koji će im pomoći.  "Vrhunac njihove ludosti-da nam nuklearnim otpadom zagade ono malo prirode što nam je ostalo", ocijenili su u Živom zidu

''Dragi aktivisti Živog zida!

Svugdje je u Hrvatskoj loše, ali nama je u Dvoru svaki dan sve gori jedan od drugoga. Životarimo baveći se poljoprivredom, nešto proizvodimo za vlastite potrebe, a nešto prodajemo. Oni koji žive u samom Dvoru uglavnom preživljavaju od socijalne pomoći ili gladuju.

U institucijama nam vlada kaos, ne može se ništa ni obaviti što od njihovog neznanja što od ljenosti i bezobrazluka. Zanimljivo je kada zovemo u Zagreb po nekim pitanjima da nas prvo pitaju gdje je Dvor.

Dvor je zadnja rupa na sviralu u Sisačko-moslavačkoj županiji i državi Hrvatskoj. Protežemo se na 504 kvadratna kilometra i ima nas 5000 stanovnika. I kako stvari stoje na naše područje bogato prirodnim izvorima vode, biljnim genetskim materijalom, čistom i netaknutom prirodom (nema u krugu od 100 km niti jedne tvornice) kojim se proteže rijeka Una koja je proglašena eko zonom žele postaviti odlagalište nuklearnog otpada. Odlagalište bi trebalo biti na Trgovskoj gori u starim rudnicima, jesu li stari rudnici na trusnom području podložnom potresima dobro rješenje za odlaganje takvog otpada? Zamislite miline kada bi se desio potres i sav taj otpad podzemnim tokom ode u eko zonu tj. rijeku Unu pa iz Une dalje..do Dunava...''