PITALI SMO GA I JE LI ZADOVOLJAN ODNOSOM RH PREMA HRVATIMA U SRBIJI

Žigmanov za Direktno otkrio što je napisao Biščeviću: To je činjenica koja nije za pohvalu, no vjerujem da će se to promijeniti

Autor

bl

U srijedu je u Subotici počela izgradnja Hrvatske kuće. Riječ je o objektu od 900 četvornih metara, čiju je gradnju s 1,3 milijuna kuna podržala vlada Hrvatske, bit će sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Novinsko izdavačke ustanove "Hrvatska riječ".

01.05.2021. u 16:53
Ispiši članak

Vodstvo hrvatske manjine godinama je pripremalo projekt izgradnje Hrvatske kuće u Subotici kao središta tri profesionalne institucije Hrvata u Srbiji, i za to je tražilo potporu Hrvatske. Od pomoći koja odobrena, HNV je u lipnju 2018. ušao u posjed čestici pored aktualnog sjedišta Vijeća, nedaleko od centra Subotice. Jedine tri profesionalne institucije hrvatske zajednice u Srbiji trenutačno rade u starim i neadekvatnim prostorima zbog čega se pristupilo pripremi projekta njihova okupljanja pod "jednim krovom".

U temelje Hrvatske kuće položena su tri kamena iz krajeva iz kojih su Hrvati došli na prostore današnje Srbije – s rijeke Bune u Bosni i Hercegovini, iz Središnje Bosne i Republike Hrvatske, a ukopana je i vremenska kapsula u kojoj je zapisano tko i kada je položio kamen temeljac i u kojoj će se nalaziti "zavjet predaka budućim pokoljenjima". Izgradnja ove kuće polaže nade u bolje sutra za Hrvate u Srbiji.

Poznata činjenica je da se Hrvati u Srbiji nalaze u nezavidnom položaju. Hrvatski veleposlanik u Srbiji Biščević izjavio je da nije slučajno što je s njegove rezidencije u Beogradu skinuta hrvatska zastava i da taj incident odražava "dio atmosfere" u srbijanskom društvu koja se nastavlja hraniti govorom mržnje. U posljednje vrijeme Hrvatima u Srbiji, poglavito Vojvodini probleme stvara inicijativa uvođenja tzv. bunjevačkog jezika, čijem su se uvođenju usprotivile brojne institucije u Hrvatskoj, a o čemu je portal Direktno već pisao.

Osim tzv. bunjevačkog jezika, pažnju javnosti privukla je i izjava predsjednika DSHV-a Tomislava Žigmanova koji je gostujući u jednosj emisiji istaknuo kako nisu zadovoljni s hrvatskim veleposlanikom u Beogradu Hidajetom Biščevićem. O temi se oglasio i sam Žigmanov, a za portal Direktno komentirao je odnose s hrvatskim veleposlanikom u Srbiji te odnos i brigu Hrvatske za Hrvate kao manjinu u Srbiji i Vojvodini.

Žigmanova smo zamolili za komentar na njegovu izjavu kako se "hrvatski veleposlanik u Beogradu Hidajet Biščević, u godinu i pol dana svog mandata, nije sastao s njim, kao predstavnikom Hrvata u toj zemlji".

"To je činjenica koja, naravno, nije za pohvalu, no vjerujem da će se to promijeniti, osobito nakon razgovora koje smo imali s ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom u srijedu u Subotici. I ne samo da ćemo imati redovite susrete, nego ćemo nastojati i usklađeno djelovati. Tim prije jer smo se uvijek nastojali tako postavljati", rekao je Žigmanov.

Otkrio je i što misli zašto je to tako. Naime, prema pisanju medija, obavijestio je institucije u RH o tome te nam je rekao kakvu reakciju očekuje.

"Ne znam razloge, no ono što mogu reći jest da ja nisam bio razlogom. Da, ukazivali smo da postoje problemi u komunikaciji i suradnji, no do pojave dijela sadržaja pisma u medijima nije bilo pomaka. Očekujemo da će započeti redovita komunikacija, usklađeno djelovanje i prestanak negativnog miješanja u procese u zajednici". 

'Veleposlanik nije s nama dijelio informacije o razgovorima koje je imao s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem'.

Također, mediji u Hrvatskoj objavili su kako je Žigmanov 30. ožujka poslao pismo ministru vanjskih poslova Grliću Radmanu, u kojemu je rekao kako "Biščević djeluje protiv interesa hrvatske zajednice u Srbiji". 

"Tako što nije nigdje u pismu napisano, već je u pitanju novinarska interpretacija. U pismu upućenom ministru nastojao sam navoditi činjenice i pisati o aktivnostima koje su od strane veleposlanika bile poduzimane, za koje sam smatrao da nisu u skladu s interesima zajednice. Recimo, veleposlanik nije s nama dijelio informacije o razgovorima koje je imao s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, koje se odnose na hrvatsku zajednicu, kao što su one o uključivanju predstavnika hrvatske zajednice u institucije izvršne vlasti. Nisam htio iste tako grubo vrijednosno interpretirati niti su to moji maniri i način komunikacije", poručio je predsjednik DSHV-a.

Zanimalo nas je i što misli, gdje je zakazala komunikacija i djelovanje hrvatskog veleposlanika u Srbiji?

"To je više pitanje za njega, ja mogu samo nagađati, što ne bih ovaj put htio učiniti", kratko je odgovorio. 

Problem tzv. bunjevačkog jezika

Zamolili smo i osvrt na Bišćevićevu reakciju na uvođenje bunjevačkog govora kao službenog jezika u Subotici.

"Tri stvari su važne – nakon reakcija javnosti i struke u Hrvatskoj te ministra putem prosvjednih nota, on nije mogao postupiti izvan tog okvira, i to držimo korektnim. S druge strane, bili smo neugodno iznenađeni činjenicom da je mimo nas bio u posjetu kod predsjednika Skupštine Grada Subotice Balinta Pasztora i s njim razgovarao u svezi s tzv. bunjevačkim jezikom te da opet nikoga nije obavijestio ne toliko o sadržaju koliko o posljedicama toga razgovora. Držite li to korektnim?

Na koncu, uputio je kritike na sastanku s dijelom vodstva zajednice u Beogradu što smo reagirali na način koji smo reagirali. A što smo mogli drugo? Prešutjeti? Znate, u politici osim kompromisa, postoje i crvene linije preko kojih se ne smije prijeći, posebice kada je riječ o vitalnim interesima hrvatskog naroda ovdje", rekao je naš sugovornik.

Odgovorio nam je i smatra li da je RH trebala intenzivnije reagirati na uvođenje bunjevačkog jezika.

"Vlast u Hrvatskoj je reagirala, ako smijem tumačiti, onako kako treba reagirati svaka suverena država u takvim situacijama – koristila je dopuštene mehanizme u međunarodnoj zaštiti interesa i dostojanstva hrvatskoga naroda u drugoj državi s kojom ima potpisan međudržavni sporazum o zaštiti svoje manjine". 

Za kraj nam je odgovorio i u kakvoj su situaciji Hrvati u Vojvodini trenutno.

"Dobro smo posloženi, institucionalno stabilizirani, raste broj posvećenih profesionalaca u sustavu koji se stalno razvija, bilježimo velike iskorake u brojnim segmentima društvenog života. S druge strane, još uvijek stojimo pred velikim izazovima i problemima, koje sami ne možemo razriješiti – od toga da ne sudjelujemo u procesima donošenja odluka, preko činjenice da imamo u srbijanskom društvu status najomraženijeg naroda, do toga da smo izloženi još uvijek politikama zaprječavanja zakonima zajamčenih prava i ostvarivanja naših legitimnih interesa", zaključio je Žigmanov za Direktno. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.