Žigmanov: Nakon 'Dare iz Jasenovca' stvoreno je antihrvatsko raspoloženje; uvođenje bunjevačkog jezika nastavak je organizirane dekroatizacije

Prijedlog za promjenu Statuta Grada Subotice podnio je subotički gradonačelnik Stevan Bakić, kako bi se bunjevački jezik i pismo uveli u službenu uporabu na području mjesne samouprave, piše "Hrvatska riječ", tjednik Nacionalnoga vijeće hrvatske nacionalne manjine u Srbiji.

Portal Direktno često je pisao o problemima s kojima se susreće hrvatska nacionalna manjina u Srbiji te o reciprocitetu koji bi trebao postojati, a kojega očito nema. Naime, Hrvati u Vojvodini nemaju zajamčene svoje zastupnike u općinama i gradovima, nemaju donačelnike, državne tajnike kao što imaju predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj.

Ova odluka izazvala je brojne reakcije. Ministar Gordan Grlić Radman uputio prosvjednu notu Srbiji zbog uvođenja bunjevačkog jezika u službenu uporabu. "Bunjevački govor nije jezik, on pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu, jedan je od dijalekata hrvatskog jezika. I Bunjevci u Mađarskoj su podetnička skupina i oni se služe i nazivaju svoj jezik hrvatskim, a bunjevački je dakle jedan od dijalekata", rekao je Grlić Radman novinarima nakon sjednice vlade. 

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) istaknuo je kako se oštro protivi takvoj inicijativi jer smatra da se ne radi o jezikoslovnim nego o političkim motivima.

"Ne ulazeći u političke motive uzdizanja bunjevačkoga govora na razinu jezika, i to službenoga jezika na području Grada Subotice, a razvidno je da nije riječ o jezikoslovnim motivima", istaknuo je IHJJ i dodao kako se kao središnja znanstvena ustanova za proučavanje i njegovanje hrvatskoga jezika oštro protivi takvomu prijedlogu iz jezikoslovne perspektive. 

Također, naglašava kako svi relevantni suvremeni hrvatski i srpski dijalektolozi u svojim radovima i monografijama upotrebljavaju naziv bunjevački govor, a u hrvatskoj literaturi i govor bačkih Hrvata. 

Je li u pitanju situacija kada bi Hrvatska, kao članica EU, morala reagirati i stati u zaštitu hrvatske nacionalne manjine u Srbiji? Što ova odluka znači za Hrvate Vojvodine? Koji su razlozi uvođenja tzv. bunjevačkog jezika te je li takva odluka pravno utemeljena, za portal Direktno komentirao je Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.

"O konkretnim razlozima ovakve odluke teško je govoriti, no što je očito jest da je to nastavak višedesetljetnih planskih i organiziranih aktivnosti koje imaju za cilj dekroatizaciju najsnažnije i najbrojnije hrvatske etničke skupine u Srbiji – one bunjevačke! Naime, uvođenjem nečega što oni nazivaju 'bunjevački jezik' u službenu uporabu na teritoriju grada Subotice, inače administrativnog, kulturnog i političkog središta Hrvata u Vojvodini, baštinske i identitetske sastavnice ovdašnjih Hrvata, ne samo da se suptilno razaraju, nego se i žele trajno otuđiti.

Ne treba zanemariti činjenicu utjecaja ove akcije na popis stanovništva u Srbiji, koji se planira održati u listopadu ove godine, naravno, negativno po Hrvate u Vojvodini.Tomislav Žigmanovpredsjednik DSHV

Jer, govor kojim se služe bunjevački Hrvati u Bačkoj pripada skupini novoštokavskih ikavskih dijalekata, koji je u cjelini baštinski inkorporiran i vezan uz hrvatsko jezično nasljeđe, a ovakvim grubim i neutemeljenim izdvajanjem iz te i takve cjeline, on se hoće oteti iz našeg identitetskog supstrata. Ne treba zanemariti ni činjenicu utjecaja ove akcije na popis stanovništva u Srbiji, koji se planira održati u listopadu ove godine, naravno negativnih po Hrvate u Vojvodini!", upozorio je Žigmanov.

'Treba uzeti u obzir i vrijeme za pokretanje ove inicijative'

Objasnio je i što znači ova odluka te kako će utjecati na vojvođanske Hrvate.

"Odluka znači dodatno administrativno nametanje nepravičnih, neistinitih i štetnih rješenja! Uzme li se u obzir i veoma važna činjenica da to podupiru strukture koje su na vlasti i da je tako što dio ideoloških kodova i političkih praksi vladajuće stranke, onda se to može tumačiti i kao arbitrarno i jednostrano miješanje države u identitetske prijepore ovdašnjih Hrvata na način da se jedna strana u sporu, i to manjinska – oni Hrvati koji sebe smatraju samo Bunjevcima, favorizira, a druga koja je većinska na neki način diskriminira. Treba uzeti u obzir i vrijeme za pokretanje ove inicijative – to je vrijeme neposredno poslije projekcije filma 'Dara iz Jasenovca', koje je u posljedicama donijelo snažne i veoma raširene antihrvatske recentimane u srbijanskome društvu, što onda uvijek uvjetuje povećanje straha među Hrvatima, snažniju etničku mimikriju i povlačenje u privatnosti", upozorio je.

Je li takva odluka pravno utemeljena?

"Prema našem tumačenju zakona i prema dosadašnjoj primjeni nije! Zakon o službenoj uporabi jezika i pisma Republike Srbije, članak 11, stavak 2 glasi: 'jezik određene nacionalne manjine uvodi se ako je broj pripadnika te nacionalne manjine na određenom teritoriju najmanje 15 posto' – pripadnika 'bunjevačke zajednice' prema popisu iz 2011. ima 13.553, odnosno 9,57  posto od ukupnog stanovništva Grada Subotice.

Pametnome dosta! S druge strane, treba imati u vidu i Sporazum između Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj iz 2004., u kojem u članku 1. stoji kako se Srbija obvezuje osigurati pripadnicima hrvatske manjine 'pravo na izražavanje, očuvanje i razvijanje njihova nacionalnog, kulturnog, jezičnog i vjerskog identiteta', a u članku 2. se kaže kako će se hrvatskoj manjini 'osigurati... pravo zaštite od svake djelatnosti koja ugrožava ili bi mogla ugroziti njezin opstanak'", zaključio je Žigmanov za Direktno.