ZELIĆ: Nema previše općina, samo je loša percepcija jer mnogi ne znaju što je sve zadatak općine i što se sve radi

Slovite kao jedan od najdugovječnijih načelnika u Republici Hrvatskoj. Od 1993. godine ste načelnik općine Petrijevci, te ste na toj dužnosti punih 26. godina. Radi li se tu o navici birača ili je posrijedi nešto drugo?

- Kao prvo trebali bi pitati birače, ali osobno mislim da nije navika nego pozitivna reakcija na cjelokupan rad na izgradnji komunalne, gospodarske i društvene infrastrukture, te odnos prema ljudima, udrugama, ustanovama odnosno cjelokupno ponašanje prema zajednici u svim segmentima društvenog života.

Koliko je zahtjevno voditi jednu općinu? Postoji djelomično loša percepcija u javnosti oko rada jedinica područne i lokalne samouprave. Kako komentirajte tu negativnu percepciju?

- Voditi jednu općinu je izuzetno zahtjevan posao ukoliko želiš stvarati kvalitetne uvjete življenja svih građana općine jer se mora biti na raspolaganju građanima 24 sata, 365 dana, dolaziti rano na posao odlaziti kasno, biti na svim gradilištima, na svim događanjima i subotom i nedjeljom i praznikom, s napomenom da u manjoj sredini načelnik ne može biti samo nazočan u organizacijskim odborima različitih manifestacija nego često i sam mora neposredno raditi na realizaciji predviđenog programa.

Građani često paušalno daju negativno mišljenje o radu jedinica lokalne i područne samouprave jer ne znaju što je prava zadaća jedinice lokalne i područne samouprave i opis rada djelatnika uprave. Građani pozitivno ocjenjuju samo ono što vide da se u prostoru oko njih gradi, događa, a sve ostalo što se radi u općini (sjednice, odluke, zapisnici, glasnici, prostorni planovi, projektne dokumentacije, natječaji…………) ne vide i nemaju osjećaj ni koliko treba vremena ni znanja da bi jedna općina dobro funkcionirala i bila upravo njima, građanima na usluzi.

Područje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijeme još osjeća posljedice Domovinskog rata, kao i poraća. Kako gledate na Vladine napore da se istok Republike Hrvatske revitalizira?

- Svi znamo koliko je jako bio razoren ovaj dio Hrvatske, i drago mi je da se Vlada posebnim programom za ovaj kraj aktivirala na izgradnji projekata i svekolikoj potpori kako bi Slavonija, Baranja i zapadni Srijem dostigli ostali dio Hrvatske, ne samo gospodarski nego i u svim ostalim segmentima života građana.

Kojim mjerama se može zadržati mlado i obrazovano stanovništvo na ruralnom prostoru? Kakva je konkretno situacija na području općine Petrijevci?

- Kao prva i osnovna mjera je povećanje plaća, jer sa sadašnjom visinom plaća u našem dijelu Hrvatske mladi ne mogu kvalitetno živjeti, zasnivati obitelj i zato odlaze. Situacija u Općini Petrijevci je bolja nego u mnogim općinama Istočne Hrvatske. Uz Gospodarsku zonu Petrijevci, blizinu Osijeka te dobru izgrađenost komunalne i društvene infrastrukture osigurali smo različite potpore za mlade (za novorođenu djecu, ulaganje u vrtić i manji udio roditelja u cijeni vrtića, potpore za učenike osnovne i srednje škole, studente) što je sve sigurno imalo utjecaj za ovakvo stanje u Petrijevcima.

Pitanje demografije i problematika iseljavanja dominira medijskim i društvenim prostorom već duže vrijeme. Kako privući mlade ljude da iskoriste sve potencijale manjih sredina i zasnuju svoje obitelji?

- Stvaranjem boljih uvjeta življenja u malim sredinama i to lokalna zajednica stvaranjem preduvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, obrtništva, a država svojom agrarnom politikom za dobar rad OPG-a.

Zatim lokalna zajednica mora osigurati svu potrebnu komunalnu infrastrukturu (voda, plin, telefon, ceste, kanalizaciju..), zatim dobre uvjete predškolskog i školskog obrazovanja (vrtić, škola, sportska dvorana), ambulante (obiteljski liječnik i zubar), domovi kulture, vatrogasni domovi i različiti sportski tereni.

Kako privući male i srednje poduzetnike da investiraju i zaposle lokalno stanovništvo? Kojim konkretnim mjerama pokušate privući investicije? Koliko može lokalna razina vlasti pomoći u tom segmentu?

- Općina Petrijevci je još daleke 1995. godine započela s formiranjem Gospodarske zone za malo i srednje poduzetništvo na način da s niskom cijenom zemljišta, malim iznosom za komunalni doprinos i kasnije malom komunalnom naknadom, s naglaskom na zapošljavanje lokalnog stanovništva uspjela da imamo manju nezaposlenost nego općine u okruženju, što je potvrda da i lokalna razina može uticati na poduzetnike da investiraju u malim sredinama.

Je li je moguće obogatiti društveni život u manjim sredinama? Koji je recept za uspješno povezivanje ljudi?

- Svakako da je moguće i naš primjer to pokazuje jer smo imali prije 1993. godine dva do tri društvena događanja u mjestu kroz godinu osim redovitih sportskih natjecanja, a sad imamo 10-15 što je praktično svaki mjesec neko događanje.

Recept je jednostavan. Prvo se moraju stvoriti dobri uvjeti za rad udruga i ustanova te ostvariti dobre međusobne odnose i povjerenje, odnosno zajedničko organiziranje svih događanja jer mi nemamo poseban odjel za društveni dio.

Aktivni ste i u Upravnom odboru Hrvatske zajednice općina (HZO). Predstavnik ste županije Osječko-baranjske. Koji su vaši ciljevi kada se govori o općinama u Vašoj Županiji?

- Želja mi je da i općine s područja Osječko-baranjske županije budu razvijene kao mnoge općine iz najrazvijenijih županija, na gospodarskom planu i stvaranju dobre komunalne i društvene infrastrukture za što ugodnije življenje svih građana kako bi ostali u svom rodnom kraju na zadovoljstvo njih i svih nas.

Koliko sama Hrvatska zajednica općina (HZO) može učiniti za širu afirmaciju općina i njihove funkcije? Ima li previše općina ili je to sve stvar percepcije?

- Hrvatska zajednica općina može i mora kroz svoj rad pomoći svim općinama savjetodavno u rješavanju svih pitanja koje zatraže općine, jer sve općine nemaju dovoljno stručan kadar za pripremu svih odluka, rješenja i svega ostalog što moraju donijeti Općinska vijeća, uprave ili načelnici. Isto tako HZO mora kroz medije, radionice, obilaske općina iznositi sve što rade i znače jedinice lokalne samouprave za ruralni razvoj. Kao što često govori predsjednik Hrvatske zajednice općina (HZO) Martin Baričević, mi moramo educirati ljude i naravno tražiti načine za unaprjeđenje života u ruralnim područjima na kojima obitava 48 posto stanovništva Republike Hrvatske. Nema previše općina, samo je loša percepcija jer mnogi ne znaju što je sve zadatak općine i što se sve radi.

Kakva su Vaša iskustva s povlačenjem europskog novca? Imate li konkretne projekte?

- Iako se sadašnja Vlada izuzetno trudi da se ubrza povlačenje sredstava, na samom početku ulaska u EU nismo bili dovoljno spremni, educirani.

Do sada je malo po mom mišljenju povučeno sredstava iz EU fondova, možda zbog dugotrajnih i zahtjevnih natječaja za koje mnogi nisu spremni, jednim dijelom i zbog nedovoljno educiranih i stručnih osoba za prijavu i provođenje projekata.

Općina Petrijevci ima nekoliko projekata koje je izgradila iz sredstava EU: sportska dvorana, asfaltiranje nerazvrstanih cesta (poljski putovi), gradi se i sustav odvodnje otpadnih voda, uskoro bi trebali graditi i biciklističku stazu, a dobili smo i sredstva za nekoliko projektnih dokumentacija, izrade strategija.

Gradi se i obilaznica (vrijedna oko 70 milijuna kuna) oko Petrijevaca s 85 posto sredstava EU zahvaljujući Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture i Hrvatskih cesta.

Imamo i OPG-e koji su iskoristili sredstva iz EU fondova za podizanje kvalitete i povećanje proizvodnje.

Uz poljoprivredu, koje su dominantne djelatnosti kada govorimo o općini Petrijevci? Pretpostavljamo da veliku ulogu imaju lokalni LAG-ovi i OPG-ovi?

- Općina Petrijevci u poljoprivredi ima dosta velikih i kvalitetnih OPG-ova, ima Gospodarsku zonu, ali i dosta obrtnika različitih djelatnosti gdje je mnogo zaposlenih. Članica smo LAG-a "Karašica" koji nam pomaže i olakšava put do EU sredstava, a nositelji su i programa "Zaželi" i "Kultura i umjetnost 54+" (vrijedni nešto manje od 3,5 milijuna kuna) gdje su zaposlene žene koje su u kategoriji teško zaposlivih osoba, ali kroz taj program skrbimo o starijim i nemoćnim osobama, samcima i organiziraju se radionice za starije osobe od 54 godine i odlasci na različite kulturne manifestacije kako bi uz skrb o starijim osobama izvukli iz kuća i starije osobe koje su još uvijek sposobne kreativno sudjelovati u zajednici.

Koliko su važna pitanja komunalnog tipa, poglavito kada govorimo o infrastrukturi u lokalnim sredinama? Koje su to prednosti koje manje sredine imaju naspram onih većih?

- Izuzetno je bitna komunalna opremljenost naselja jer bez vode, kanalizacije, plina, telefona, interneta, dobrih lokalnih cesta i ostale komunalne infrastrukture nije zamisliv život mladih i njihov ostanak u ruralnom dijelu. Uz ovu komunalnu infrastrukturu bitno je imati u naselju vrtić, osnovnu školu, sportsku dvoranu, ostale sportske terene, domove kulture i sve ostalo potrebno za normalan život. Uz ovo je bitno da mladi imaju posao gdje bi mogli zaraditi od 5000 do 10.000 kuna, ovisno stupnju obrazovanosti i onda bi ostajali ne samo u Hrvatskoj nego i u ruralnom dijelu jer je mirnije i ljepše živjeti u manjoj sredini s puno zelenila, više se samostalno baviti uzgojem zdrave hrane, rekreirati se i aktivno uključiti u društveni život zajednice gdje su druženje i zabava na prvom mjestu.

Kakva je situacija po pitanju eksploatacije prirodnih resursa u općini Petrijevci? Ima li lokalna zajednica konkretnih koristi od korištenja prirodnih resursa poput šuma, vode, šljunka i sl.?

- Na području Općine Petrijevci imamo šume, vodocrpilište, nekoliko kilometara toka rijeke Drave, ali imamo samo prihod od šumskog doprinosa koji varira godišnje ovisno o sječi drvne mase u tekućoj godini. Od vodocrpilišta nemamo prihoda, a mislim da bi se pijesak iz Drave trebao vaditi iz dva razloga: da se čisti korito koje se polako zasipa i dovodi plovnost u pitanje i da bi se od izvađenog pijeska mogao ostvariti prihod i za državu i za lokalnu zajednicu.

Koliko bi pomoglo da lokalna razina dobije veći dio naknade za korištenje, odnosno eksploatacije prirodnih resursa? Kakva je šira situacija kada govorimo o ovoj tematici?

- Svaki novi prihod pomaže lokalnoj zajednici da ga upotrijebi za stvaranje kvalitetnijih uvjeta življenja njenih građana, pa bi i povećanje prihoda od eksploatacije prirodnih resursa dobro došao koji bi iskreno govoreći i trebao biti veći prihod JLS nego je to sada jer ako se prirodno bogatstvo nalazi na području jedne zajednice logično bi bilo da ta zajednica ima i najveću korist od toga. Bilo bi korisno da se razmotri mogućnost implementacije tzv. bavarskog modela koji uključuje velike ovlasti jedinicama lokalne samouprave, pogotovo u sferi komunalnih djelatnosti, te također veliki udjel u financijskom benefitu od eksploatiranih prirodnih bogatstava. Jedinice lokalne samouprave u Slobodnoj državi Bavarskoj imaju značajne ovlasti po pitanju vodoopskrbe i upravljanjem vodnim gospodarstvom. Smatramo da su općine u potpunosti zrele da u dogledno vrijeme preuzmu odgovornost za određene djelatnosti, te da se time dodatno doprinese postupku daljnje decentralizacije što je i proklamirani cilj Vlade Republike Hrvatske.

Gdje vidite hrvatske općine za 10 ili 15 godina?

- Da općine postanu gospodarski jake s razvijenim malim i srednjim poduzetništvom, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima povezanim u proizvođačke organizacije ili druge asocijacije, te razvijenom turističkom ponudom.

Potpuna izgradnja komunalne i društvene infrastrukture s bogatim društvenim životom, protkana socijalnom osjetljivošću koju prati stručna i učinkovita lokalna samouprava. Sve prethodno je preduvjet za kvalitetan život u ruralnim sredinama gdje mladi ostaju i dolaze drugi iz urbanih sredina.