Zdravstvena reforma ne postoji: 'Može se provesti nakon obnove uz nekog novog ministra i Vladu'

"Teško je u ovom trenutku govoriti o bilo kakvoj reformi zdravstva jer ona ne postoji. Trenutno su sve zagrebačke bolnice u građevinskim adaptacijama i obnovama kao i statičkim uputama zbog potresa iz 2020. godine. Ono što je najbolja slika zdravstva su pacijenti koji mogu reći s čime se suočavaju u ovim trenucima.

Sve ono što je najavljivano u sklopu reforme nema smisla do se ne završi obnova i dok ne bude snage u vrhu Ministarstva zdravstva i Vlade da naprave stvarne i konkretne poteze. Kompletan sustav treba reformirati da zdravstvena zaštita bude dostupna 24 sata i pristupačna svima na jednak ili sličan način, a tu prvenstveno treba pogledati situaciju koja je jako loša u Slavoniji, na Baniji i u Lici. Naravno i otoci su izolirani", kazala je. 

FOTO: HINA/Dario Grzelj 

Moguće promjene na Vlasti 

Naglasila je kako su u obnovi Petrova i Rebro te da su dvije klinike sa Šalate prebačene upravo na Rebro koje se obnavlja odjel po odjel.

"Radimo sa smanjenim posteljnim kapacitetom. Postoji KB Merkur, KBC Vinogradska kao i Sveti Duh te su sve u istom položaju kao i KBC Zagreb. Broj pretraga i pregleda je smanjen. Tek kad se obnova završi možemo krenuti od nule da se vratimo u početni, normalni, hod rada, a poslije i provođenje reforme uz neku novu Vladu i nekog novog ministra", kazala je. 

Podsjetila je kako je 2024. godina superizborna te da će možda doći do promjena. "Reforma zdravstva je potreba i ako se ne provede, naše zdravstvo će jako loše funkcionirati i boriti se s problemima. Novac ne prati pacijenta", dodaje Leontić. 

Njemačkoj je za novi model trebalo šest godina

Ministar Beroš kazao je kako je Njemačkoj za provođenje reforme bilo potrebno šest godina te da Hrvatska može u jednakom periodu reformirati svoj zdravstveni sustav i poboljšati ga. 

"Sve je moguće. Sve se to može u vrlo kratkom periodu postići ako postoji politička volja koja će to napraviti. Ne ovisi reforma samo o Vladi Republike Hrvatske i resornom Ministarstvu već i o čelnicima ustanova koji upravljaju bolnicama. Mi smo kompletno drugačiji mentalni sklop u odnosu na druge razvijene europske zemlje koje su provele reformu", kazala je Leontić. 

FOTO: HINA/Edvard Šušak 

Nedostatak osoblja? 

Sindikat medicinskih sestara već mjesecima, ako ne i godinama, naglašava da je veliki manjak medicinskih sestara, tvrde kako u Hrvatskoj nedostaje oko četiri tisuće sestara, ali Leontić to demantira. "Postojeći kadar treba reorganizirati i prerasporediti. Imamo dovoljan broj svih stručnjaka, ali je loša raspodjela i sistematizacija po ustanovama. Koncentrirani su svi u velike gradove i centre izvrsnosti, a u malim sredinama je to sve lošije i lošije", kazala je. 

Naglašava još jednom kako je njezin stav da profesionalnog kadra svih profila ima dostatno samo su loše organizacijski raspoređeni. "Činjenica je da postoji oko 40 tisuća medicinskih sestara u sustavu koji okuplja 72 tisuće zaposlenih, mislim da te brojke dovoljno govore. Dakle, 14 tisuća je liječnika sve ostalo su sestre i pomoćno osoblje", dodaje. 

Složila se sa zagrebačkim ginekologom Trpimirom Golužom koji je za portal Direktno kazao kako je veliki problem odlazak liječnika koji su tek završili fakultet. "Generacijski odljevi pokazat će koliko ih je otišlo i taj problem će se izraziti kasnije jer kako prirodnim odljevom više stručnjaka odlazi u mirovinu, a mladi nisu ušli u adekvatnom broju vidjet će se problem. Već sada na terenu imamo pokazatelje gdje liječnici nakon 65. godine života nastavljaju rad u obiteljskoj medicini jer ih nema tko zamijeniti", rekla je predsjednica Sindikata. 

Kakva je odgovornost čelnika bolnica? 

Poznati ginekolog Goluža koji je ujedno i zastupnik u Gradskoj Skupštini Grada Zagreba kazao je kako hrvatske bolnice posluju s velikim gubitcima te da ravnatelji ne snose nikakve posljedice jer nemaju nikakvu odgovornost i smiju stvarati kolike god žele gubitke i to samo zato što je sustav krivo postavljen. No, Leontić tvrdi kako ravnatelji nisu ništa krivi te odgovaraju na temelju Zakona o fiskalnoj odgovornosti. 

"Nisu krivi za loše poslovanje jer posluju s limitima koje im određuje HZZO. Ako bolnica ima limitiran iznos za hladni i tekući pogon, a u tome su i režije i lijekovi, a i plaće, a kada svi pacijenti iz cijele Hrvatske dolaze u centre izvornosti, a prvenstveno KBC Zagreb, onda je takva situacija očekivana", rekla je. 

Goluža nije zadovoljan Beroševim idejama: 'Zaostajemo za najrazvijenijim zemljama EU'

Dodaje kako KBC Zagreb ne dobiva veći limit zato što prima pacijente iz Dalmacije ili Slavonije gdje isto postoje Klinički bolnički centri. "Mi moramo primiti pacijenta i obraditi ga jer poslije nas jedina opcija je inozemna klinika. Vi ne naplaćujete prema pacijentu već to sve ide iz limita te bolnice.

To su sve skupi troškovi liječenja jer, na primjer, u KBC-u Zagreb imate centar za hemofiliju gdje se liječe hemofiličari iz cijele Hrvatske, a trošak jednog takvog pacijenta je enorman. Zato je KBC Zagreb nacionalna ustanova nulte kategorije, imamo akreditaciju i kategorizaciju, ali međutim nigdje kao radnici nismo valorizirani i adekvatno plaćeni za rad koji trebamo obavljati", zaključila je. 

* Tekst je nastao u okviru projekta "Što skriva Beroševa reforma zdravstva" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.