POLICIJSKI SAT EUROPSKA STVARNOST

Zdravstvena kriza u službi očuvanja gospodarstva; 'lockdown' nećemo uvoditi jer bi to za Hrvatsku značilo financijsku katastrofu

Autor

Rafael Jurčević/Barbara Kraš Kedmenec

Korona virusom u svijetu je do sada oboljelo više od 41 milijuna osoba, a nakon relativno povoljne epidemiološke situacije na ljeto, Europa se na jesen suočila i suočava se sa scenarijem kojeg su se svi pribojavali; broj zaraženih raste brzinom koja je mnoge ostavila iznenađenima.

24.10.2020. u 08:09
Ispiši članak

Hrvatska je prije više od tjedan dana oborila rekord te smo dosegli i četveroznamenkasti broj dnevno oboljelih. Proboj korona virusa bilježimo u svim društvenim strukturama, od kojih je ona najosjetljivija kada je riječ o obolijevanju zdravstvenih djelatnika - onih koji se nalaze na prvoj liniji bojišnice protiv ovog relativno novog virusa.

Zdravstveni autoriteti smatraju da prije samog "lockdowna" ima još dovoljno prostora u borbi protiv širenja virusa kako bi se izbjeglo posezanje za mjerom koja nas je na proljeće zatvorila u svoje domove, a gospodarstvu i državnom proračunu nanijela veliku štetu.
Iako novinari Nacionalnom stožeru civilne zaštite i ostalim recentnim znanstvenicima često upućuju pitanje možemo li očekivati novo zatvaranje, odgovor se s javnog diskursa kojeg smo slušali cijelo ljeto, da do novog "lockdowna" neće doći i da moramo pronaći način suživota s virusom u svakodnevnim aktivnostima, preselio na "učinit ćemo sve da do njega ne dođe".

Epidemiološke mjere u Hrvatskoj među najliberalnijima su Europi, kazao je Krunoslav Capak , ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dok je policijski sat kojeg primjenjuje sve više europskih zemalja okarakterizirao kao nepotrebnim. "Potrebno je da se ljudi pridržavaju mjera", dodao je.

Na početku su se građani zaista pridržavali mjera. U trenutku kada je Covid-19 predstavljao veliku nepoznanicu na rano proljeće i kada smo u Italiji gledali pretrpane bolnice i slušali vapaje za pomoć, svi smo bili prestravljeni.

Od heroja do HDZ-ovaca

Tada su se Krunoslav Capak i Alemka Markotić, barem se tako činilo, bespogovorno slušali i cijenili, a Hrvatska, koja je bila zemlja s jednom od najrigoroznijih mjera po pitanju ograničavanja širenja Covida-19, pokazala se kao jednom od najuspješnijih. Ergo, dobili smo status sigurne zemlje što je dovelo i do, u datim okolnostima, vrlo dobre turističke sezone, a zbog čega smo u konačnici i krenuli u postupno popuštanje mjera. 

Međutim, uslijedilo je nekoliko odluka Nacionalnog stožera koje su neki shvatili kao ideološke, poput dopuštanja procesije Za križen na Hvaru, zabrane rada nedjeljom te najave održavanja svetih misa i drugih vjerskih obreda, što je bilo dovoljno da se krene u propitkivanje vjerodostojnosti Stožera, koji je uoči parlamentarnih izbora dobio pridjev ispolitiziranog tijela posebno kada se otkrilo kako su članovi Stožera ujedno i članovi vladajuće stranke.

Hrvatska ne može podnijeti još jedno zatvaranje

U međuvremenu je broj oboljelih od kraja kolovoza počeo rasti, mjere smo opet počeli uvoditi, ali uz određeni bunt građana. S obzirom na to da se u percepciji građana ništa dramatično nije dogodilo, sve češće možemo čuti da korona virus zapravo i nije toliko opasan.

Europa se u listopadu počela zatvarati, a Hrvatska je ovoga puta od zemlje s izuzetno rigoroznim mjerama postala zemlja koja ima možda i najliberalnije mjere u Europi. Zašto sada "lockdown" nije opcija?

Bivši ministar zdravstva, doktor i sveučilišni profesor Andrija Hebrang smatra da je uvođenje "lockdowna" priznanje poraza svih onih mjera koje su zatvaranju prethodile ili da iste nisu provođene dovoljno učinkovito te je ovih dana pozvao na uvođenje strožih mjera kao i na kažnjavanje nenošenja maski. "Da bi se narod zaštitio, nekada mu se moraju nametnuti nepopularne mjere", kazao je u razgovoru za portal Direktno.

Na pitanje koliko na odluku o zatvaranju gospodarstva, ali i građana u svoje domove, utječe ekonomska situacija u zemlji, koja je i više nego alarmantna, Hebrang kaže:

"Mi smo sada u tako teškoj financijskoj situaciji, stanje u državnom proračunu je teško i zbog korone i zbog potresa, ali ipak iznad i najviše zbog naše neproduktivnosti. Moramo se uvijek podsjetiti da smo u Europskoj uniji pretposljednja zemlja po kupovnoj moći. Moramo se podsjetiti da u Hrvatskoj prosječna mirovina iznosi otprilike 2300 kuna i da je to ispod granice siromaštva, a da umirovljenika imamo milijun i 300 tisuća. Zemlja koja je u tako dubokoj financijskoj krizi ne može si priuštiti 'lockdown'. Zato treba intenzivirati sve druge metode koliko god bile nepopularne da se izbjegne novi 'lockdown' jer to bi za Hrvatsku bila financijska katastrofa".

Crne brojke hrvatskog gospodarstva u 2020. godini

Gospodarski pokazatelji potvrđuju Hebrangove riječi kako bi novi "lockdown" vjerojatno predstavljao financijsku katastrofu za Hrvatsku. Vladini podaci pokazuju kako je u devet mjeseci ove godine korona virus koštao Hrvatsku više od 21 milijarde kuna. 

Za očuvanje radnih mjesta isplaćeno je u tri tromjesečja 6,3 milijarde kuna, a premijer Andrej Plenković je najavio kako će se mjere produžiti do kraja godine. Očekuje se kako će neki sektori biti subvencionirani i u 2021. godini. Hrvatska je imala i dodatne troškove za zdravstveni sustav koji će se vjerojatno također nastaviti iduće godine.

O gospodarskoj šteti govore najbolje činjenica kako se očekuje godišnji pad BDP u iznosu od osam do deset posto, a javni dug bi mogao doći na razinu na kojoj je bio u vrijeme najveće ekonomske krize. Deficit državnog proračuna bi ove godine mogao iznositi visokih 6,7 posto. 

Potpuni gospodarski oporavak na razinama iz 2019. godine bi trebao doći tek krajem 2022. godine ili čak sredinom 2023. godine, što pokazuje kako su ova i iduće dvije godine u gospodarskom smislu "izgubljene godine", a hrvatski bi se zaostatak za Europskom unijom trebao još i dodatno produbiti.

Veliki su problemi naravno i s nezaposlenošću, ali i s funkcioniranjem pojedinih sektora. Jesen je pokazala kako je prvo došlo do zastoja u isporukama lijekova za bolnice zbog sve većeg duga kojeg stvara hrvatsko zdravstvo, a vjerojatno će od iduće godine rasti i pritisak sindikata za povećanjem plaća i prava, ali rast će i sredstva za obnovu potresom razrušenog centra Zagreba. 

Novo zatvaranje društva i gospodarstva bi vjerojatno na duži rok gotovo uništile pojedine uslužne sektore gospodarstva, a prihodovna strana proračuna bi se dodatno smanjila. To bi vjerojatno otežalo gospodarski oporavak Hrvatske iduće godine i povećalo javni dug jer bi se dodatna sredstva trebala pribavljati zaduživanjem. Za razliku od Hrvatske, pojedine europske države poput Njemačke, Irske, Češke, pa i Slovenije imaju znatno veći fiskalni kapacitet za podnijeti još jedno zatvaranje gospodarstva, iako bi štete za financije i ekonomije tih država također bile izrazito velike. 

Hrvatskoj na ruku ide činjenica što međunarodne rejting agencije vjeruju Vladi u rješavanju gospodarske krize, što su trenutni uvjeti zaduživanja znatno povoljniji nego u posljednjoj gospodarskoj krizi prije jednog desetljeća, ali i to što se očekuju europske milijarde kroz iduće godine. Treba ipak napomenuti kako je proces dogovaranja na europskoj razini usporen te kako se radi o dugoročnim projektima, a ne novcu bi koji bi pokrivao "proračunske rupe". 

Policijski sat europska stvarnost

I dok će Hrvatska, prema najavama, nastaviti s liberalnijim mjerama upitne efikasnosti, diljem Europe uvode se restriktivna ograničenja kretanja i gospodarskih aktivnosti. Najdalje je pritom otišla Irska; "lockdown" će trajati šest tjedana i utjecat će na živote gotovo pet milijuna stanovnika te zemlje. Zatvara se sve osim dućana koji prodaju osnovne potrepštine. Putovanja građana ograničavaju se na najdalje pet kilometara od njihova doma, a restorani i pubovi moći će imati samo dostavu. 

Dvotjedni "lockdown" objavili su početkom tjedna i u Walesu, dio Bavarske uvodi karantenu, a Slovenija ima policijski sat od 21 do šest sati uz zabranu kretanja izvan matične regije. Kritičari tih represivnih mjera tvrde kako su te mjere također upitne uspješnosti jer navedene države predvode listu država s najgorim epidemiološkim situacijama u Europi.

U Walesu, svi osim nužnih radnika morat će ostati kod kuće u borbi protiv ubrzanog širenja drugog vala zaraze korona virusom. Konkretno to znači da će biti zatvoreni maloprodajni lanci, ugostitelji, turistička poduzeća i vjerske ustanove. "Lockdown" će trajati od petka do 9. studenoga.

Stanovnici okruga Berchtesgadener Land u Bavarskoj od utorka ne smiju napuštati  svoje domove bez opravdanog razloga na dva tjedna. Zatvorene su škole, restorani, barovi, kazališta, teretane, kina i hoteli, no mise su dopuštene.

U cijeloj Njemačkoj privatne zabave i okupljanja ograničeni su na deset osoba. Vani se noću smije okupljati do pet osoba ili članova dvaju domaćinstava. Do kraja godine na snazi je zabrana velikih okupljanja, poput festivala, koncerata i sportskih događaja s gledateljima u područjima s visokom stopom zaraze. Ljudi koji ne nose maske za lice u trgovinama ili u javnom prijevozu suočeni su s minimalnom kaznom od 50 eura.

U Sloveniji su ograničenja okupljanja smanjena s 10 na najviše šest, a do daljnjega su zabranjene sve javne priredbe, vjerski obredi i vjenčanja na cijelom području države.

U Francuskoj je uveden policijski sat za područje Pariza i još osam drugih gradova od 21 do šest sati još 17. listopada. Ovom odlukom obuhvaćena je gotovo trećina populacije. U domovima je ograničeno okupljanje maksimalno šest osoba, barovi i restorani su zatvoreni, a diljem Francuske okupljanja su ograničena na 10 osoba, a organizirana okupljanja su zabranjena.

Španjolska je zemlja koja je u prvom valu uz Italiju i Francusku bila najpogođenija epidemijom. Španjolska vlada je prošli petak uvela petnaestodnevno izvanredno stanje u Madridu i okolnim područjima za gotovo pet milijuna ljudi. Nitko ne može napustiti niti ući u Madrid iz nebitnih razloga, iako je odlazak na posao i u školu dopušten. 

Hoteli i restorani ograničeni su na pola kapaciteta i moraju zatvoriti vrata u 23 sata. Tvrtke su ograničene na pola kapaciteta i moraju se zatvoriti do 22 sata. Obiteljska i društvena okupljanja ograničena su na šest osoba, a mjesta bogoslužja ograničena su na trećinu uobičajenog posjeta. Od 15. listopada katalonske vlasti naredile su zatvaranje svih barova i restorana u regiji na dva tjedna, a mogu raditi samo za dostavu. Masku moraju nositi svi stariji od šest godina u javnom prijevozu i svim zatvorenim prostorima, dok je nošenje maski na otvorenom obveza u većini španjolskih regija.

Belgija je zatvorila sve barove i restorane diljem zemlje na četiri tjedna, zabranjeno je prodavati alkohol nakon 20 sati, a od ponoći do pet sati ujutro na snazi je policijski sat. Restorani mogu raditi do 22 sata, ali mogu prodavati hranu samo za van. Kućanstva mogu pozvati do četiri gosta, uvijek ista, mijenjaju se svaka dva tjedna, a rad od kuće je obavezan, gdje je to moguće. Belgija je inače država u kojoj je stopa smrtnosti među najvećima u svijetu bez obzira na to što je imala izuzetno tvrde mjere i na proljeće. 

Ugostiteljski objekti zatvoreni su i u Nizozemskoj gdje je omogućena jedino prodaja hrane za van. 

Talijanski premijer Giuseppe Conte dodijelio je gradonačelnicima ovlasti koje im omogućuju da od devet sati navečer zatvaraju trgove kako bi zaustavili okupljanje većeg broja građana u sklopu novih mjera suzbijanja Covida-19.

Nove mjere uključuju zatvaranje kladionica od devet sati navečer i obustavu amaterskih sportskih natjecanja i sajmova, a vlada će nakon dodatnih provjera sigurnosnih protokola razmotriti i zatvaranje teretana i bazena, najavio je premijer. Restorani i ostali ugostiteljski objekti u Italiji moći će ostati otvoreni do ponoći, ali će nakon šest sati poslijepodne smjeti posluživati samo goste na sjedećim mjestima. U nekim regijama posebno pogođenima epidemijom, na dva tjedna su zatvorene i škole.

Hoće li nas liberalnost mjera koštati?

U Hrvatskoj je od prošlog tjedna obvezno nositi maske u svim zatvorenim prostorima, a preporuka je da se maske nose i na otvorenom, tamo gdje nije moguće održavati socijalnu distancu. Na društvenim okupljanjima gdje se planira ili očekuje više od 50 osoba, bilo u zatvorenom ili na otvorenom prostoru, najkasnije pet dana prije potrebno je zatražiti suglasnost od nadležnog županijskog stožera civilne zaštite.

Ugostiteljski objekti mogu raditi od šest sati pa do ponoći. Bolnice su zatvorene za sve preglede i zahvate koji nisu hitni. Županijski stožer imaju ovlasti na svojem području donijeti i dodatne mjere u skladu s trenutnom epidemiološkom situacijom.

Hoćemo li se dalje zatvarati i naći se pod još rigoroznijim mjerama ovisi o daljnjem trendu rasta dnevno oboljelih i, kako iz Nacionalnog stožera upozoravaju, ovisno o pridržavanju epidemioloških uputa. Pritom se apelira na osobnu odgovornost svakog pojedinca. Iako se "lockdown" ne razmatra kao opcija, prvenstveno zato što Hrvatska očito nema financijsku moć da izdrži još jedno zatvaranje, postavlja se pitanje hoćemo li u službi gospodarstva gledati kolaps zdravstvenog sustava kakvog smo imali prilike vidjeti u susjednoj Italiji kada su snimke vojnih konvoja kako ulicama Bergama prevoze lijesove s preminulima užasnule svijet.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.