Zbog ovoga mnogi biraju konkurenciju: 'U Hrvatskoj u tri godine cijene rasle skoro 50 posto'

Mladen Vedriš, profesor s Veleučilišta Effectus, za portal Direktno komentirao je trebaju li nas takvi podaci zabrinjavati s obzirom na nadolazeću turističku sezonu.

"Ne vesele, ali sigurno postoji i druga strana medalje. Još je relativno rano i to je mali uzorak da se na bazi njega sudi jer u dva glavna mjeseca, u srpnju i kolovozu, dvije trećine, a ako dodate i lipanj i rujan, onda preko 80 posto je prometa. Dakle, to nije neki bitni indikator, ali pokazuje jedno stanje svijesti i raspoloženja turističke publike - neizvjesnost. Neizvjesnost je politička, ekonomska, logistička tako da kad razgovarate i s pojedinim hotelijerima i vlasnicima apartmana, svuda vidite, i Booking kasni. Dakle, ljudi će se kasnije odlučivati oko dolaska tako da dijelimo jednu opću situaciju", istaknuo je ovaj ekonomist.

Osvrnuo se na još jednu važnu stvar, a to je što turisti dobiju za svoj novac. "Postoji i onaj drugi dio medalje, value for money, oko koje svake godine raspravljamo. Mi Njemačkoj više nismo među prvih pet turističkih destinacija, Nijemci to vide. Vratio se aviopromet, ponovno imate Španjolsku, Grčku, Tursku tako da je situacija dosta konkurentski zaoštrena, a politički i ekonomski neizvjesna. Ove najave bi sigurno trebale mobilizirati turističku industriji", kazao nam je. 

FOTO: Jure Miskovic / CROPIX

Pojavljuju se i nove destinacije

Osim što Nijemcima više nismo među prvih pet destinacija, i drugi turisti u većoj se mjeri počinju okretati drugim destinacijama pa tako Britanci sve više biraju zemlje u našoj relativnoj blizini, Albaniju i Crnu Goru, koje opisuju kao jednako lijepe, ali znatno jeftinije.

"Govorimo s jedne strane o tradicionalnim destinacijama kao Što su Grčka, Španjolska, Turska, Italija i Francuska, ali pojavljuju se i nove, to su Albanija i Crna Gora koje su prirodno lijepe zemlje, ali imaju i novu atraktivnost, neku novu ponudu i doživljaj tako da ćemo na kraju sezone moći s većim stupnjem sigurnosti procijeniti što su bili prioriteti uz ovu cijenu. Cijena apsolutno za taj masovni, ljetni tip turizma igra itekako značajnu ulogu i tu je Hrvatska u zadnje tri godine imala gotovo 50 posto rast cijena. To je bilo i za nas ovdje, a i vani teško prihvatljivo", rekao je Vedriš.

Na Zapadu se sve više govori i o problemima koje sa sobom donosi prekomjerni turizam. Upravo je ta tema u proteklih godinu dana bila razlog niza prosvjeda u nekoliko popularnih europskih turističkih destinacija. Građani su tako zbog prekomjernog turizma izašli na ulice Barcelone, Palme de Mallorce, Ibize, Tenerifa, Malage i drugdje. Prosvjednici, mahom lokalno stanovništvo, upozoravali su da je postojeći turistički model postao neodrživ, te su istaknuli da prekomjerni turizam dodatno pogoršava probleme oko dostupnog i priuštivog stanovanja.

FOTO: Pixabay

Problem prekomjernog turizma zahvatio i Hrvatsku

Tema je to o kojoj se u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno priča, iako sa sobom vuče goleme izazove, od ekonomski preko okolišnih do infrastrukturnih. Ovih dana je izašao podatak da je upravo Dubrovnik proglašen najnapučenijim gradom u Europi gledajući broj turista po broju stanovnika. Vedriš je istaknuo još jedan važan podatak u tom kontekstu.

"Još jedan podatak, Istru obično uspoređujemo s Provansom i Toskanom, i kad gledate broj stanovnika i teritorij, onda ćete vidjeti da je u Istri u sezoni tri ili četiri puta više turista dijeljeno prema stanovništvu, a još više prema teritoriju, nego u tim zemljama koje smatramo vodećim destinacijama. Da, kad zgurate sve to skupa u 60 dana, onda je to problem", rekao je.

Vedriš naglašava važnost sadržaja u popularnim turističkim destinacijama. "Nije dovoljno da imate hotel i kad pada kiša da ide netko u fitness. Pitanje je drugačijeg oblika turizma, atraktivnijeg po sadržajima i ponudi, po onom što ljude privlači, bilo da je to sport, zdravstvo, adventure turizam... Taj se tip razgovora kod nas vodi načelno, ali konkretna rješenja odgađaju za neku budućnost. A budućnost je tu", dodaje profesor. 

FOTO: Vlado Kos / CROPIX

'To nije godišnji odmor'

Na pitanje je li tema održivog turizma dovoljno prepoznata u Hrvatskoj, Vedriš navodi da nije. "Ako pogledate da se u Medulin ili Vodice nagura pet, šest ili sedam puta više turista nego što ima stanovnika, onda pomislite koji je to pritisak na infrastrukturu, vodu, odvodnju, smeće itd. Te brojke odbijaju one koji imaju bolju platežnu moć, oni koji su izbirljiviji kažu 'to je za nas - nije godišnji odmor'. Sve su to faktori koji utječu na odluku o dolasku, a onda tek nakon toga razgovaramo o kvaliteti usluge, ponudi i potrošnji. Nije dovoljno samo govoriti o brojkama, koji su došli, ako ih većina završi u Lidlu ili Kauflandu, a dobar dio je već od kuće to u gepeku donio pa ide u apartman", rekao nam je. 

Ipak, govoreći o toj temi, ekonomist je pohvalio aktualnog ministra turizma Tončija Glavinu. "Mislim da je ovaj ministar turizma prvi ozbiljno otvorio pitanje te strukture turizma i mislim da njegove opservacije i napomene idu u tom pravcu da hrvatski turizam da bi opstao, mora se mijenjati i to na bolje", kaže. 

FOTO: Bozo Radic / CROPIX

Zaokret prema gostima s većim dohotkom

Osim toga, u Hrvatskoj se sve više naglašava potreba za promjenom turističkog modela s ciljem privlačenja gostiju više platežne moći. Fokus se stavlja na kvalitetniju ponudu, produženje sezone i održivi razvoj, umjesto masovnog turizma koji opterećuje infrastrukturu i lokalne zajednice. Time se želi postići veća dodana vrijednost uz manji broj turista. Vedriš je komentirao je li ta tema u dovoljnoj mjeri prepoznata.

Ovo su gradovi koji pucaju pod pritiskom turista: Na vrhu ljestvice je jedan hrvatski

"Ima izuzetaka od pravila koji pokazuju da je to moguće, ti hoteli su uglavnom puni i iznad prosjeka, dva ad hoc primjera su Rovinj i Mali Lošinj. Do jučer je to u jednoj mjeri bio i Dubrovnik. Oni koji ulože u kvalitetu, ne samo hotela, dobivaju tu drugu strukturu gostiju. Kamo sreće kad bi recimo u Istri ili negdje na jugu bila još tri ili četiri golf terena, onda dobivate drugu klijentelu. Golf tereni su povezani sa socijalnim druženjem, konferencijama. Naprosto moramo vidjeti što su napravili drugi koji su uspjeli", zaključio je profesor Mladen Vedriš u razgovoru za portal Direktno.