INSTITUCIJE RADE SVOJ POSAO?

Zbog čega je najveća zapljena oružja u Hrvatskoj još uvijek obavijena velom tajni?

Autor

Marijan Opačak

Saborska rasprava o prijedlogu Zakona o nabavi i posjedovanju oružja, u srijedu je aktualizirala pitanje posjedovanja ilegalnog oružja. Moglo se čuti da bi zakon imao smisla jedino ako bi se njime ta pojava mogla iskorijeniti.  

04.10.2018. u 17:56
Ispiši članak

Tek manje od dva posto svih kaznenih djela počini se s prijavljenim oružjem dok policija koristi operativne metode kako bi spriječila ilegalne nabavke oružja.

No ipak, po nekim podacima, čak pola milijuna komada ilegalnog oružja nalazi se na hrvatskom tržištu. 

I dok se rasprava u Saboru nastavlja u smjeru intencije predlagatelja koji želi pojednostaviti i ubrzati procedure za nabavu oružja, ali i zadužiti sve koji u tome sudjeluju da obave svoj dio posla,  još uvijek je velom državne tajne ostala obavijena najveća policijska zapljena ilegalnog oružja u Hrvatskoj. 

U siječnju 2015. godine, samo dan nakon proslave Nove godine, policija je u okolici Varaždina zaustavila dvojac u automobilu.

Pronađeni arsenal dovoljan za teroristički udar većih razmjera

Nakon pretresa, u njihovom su prtljažniku pronašli dvadeset pištolja, šesnaest automatskih pištolja s prigušivačima, devet automatskih pušaka, trideset ručnih bombi, 2,8 kilograma eksploziva TNT, tisuću komada raznog streljiva, laserske ciljnike, prigušivače te razne druge dijelove oružja.

Kada je došlo do ove zapljene svi su bili šokirani s obzirom na količinu oružja koje je pronađeno. No, ono što je uslijedilo bilo je još šokantnije. Dobar dio toga oružja dolazilo je iz skladišta varaždinske policije!

Ako se vratimo na početak 2015. godine, vraćamo se u vrijeme kada su teroristi takozvane Islamske države sijali teror po gradovima Europske unije (Bruxelles, Pariz, Kopenhagen op.a.). Upravo su zahvaljujući ilegalnom tržištu krijumčara oružja nabavljali sredstva za svoje paklene planove u kojima je život tada izgubilo više od stotinu ljudi, a ranjeno njih više stotina. 

Kako se oružje iz policijskog skladišta našlo u rukama krijumčara? Niti dan danas ne znamo. Dakle, tri godine nakon zapljene i skoro 18 mjeseci nakon što je dvojcu Draženu Cmrečnjaku i Davoru Papecu presuđeno za nedozvoljeno posjedovanje, izradu i nabavu oružja te eksplozivnih tvari.

Tko je odgovoran za nestalo oružje iz varaždinske policije?

Cmrečak je osuđen na godinu dana i tri mjeseca zatvorske kazne, a Papec na 11 mjeseci, pri čemu im je u kazne uračunato i vrijeme koje su proveli u istražnom zatvoru, od 2. siječnja 2015. do 20. veljače 2015. godine.

Istraga koja je trajala više od godinu dana nije dala odgovor na ključno pitanje. Tko je odgovoran za nestalo oružje iz skladišta varaždinske policije koje je moglo završiti na ilegalnom tržištu krijumčara oružja prema zapadnoj Europi.

No to nije jedina nepoznanica u cijelom slučaju. Tako su tijekom suđenja dva policajca izjavila da su auto s oružjem pronašla zapravo slučajno. Naime, oni su bili u redovnoj kontroli tijekom koje su zaustavili vozilo koje im je otprije bilo poznato kao vozilo koje koriste osobe iz krim miljea. Vozilo su zaustavili, oružje pronašli u gepeku, a putnike vozila uhitili. No čelnici policije medijima su zapljenu predstavili kao rezultat planirane, koordinirane akcije u sklopu kriminalističkog istraživanja. 

No ako je to bilo tako kako su to predstavili čelnici MUP-a, zašto istraga, koja je obavijena velom službene tajne, nije dokazala odakle oružje potječe. Pogotovo je li istina da je bilo u policijskom skladištu i koje mu je trebalo biti odredište, s obzirom na terorističke napade koji su se tijekom te godine i poslije događali u Europi. 

Stričak reagirao - oni ga 'srezali'

Postoji još kontroverzi koje se događale u to vrijeme. Naime saborski zastupnik HDZ-a Anđelko Stričak tada je reagirao, zbog kako je rekao, pokušaja zataškavanja te je prozvao policiju.

"Kada vam nestane preko sto komada automatskih pušaka i automatskih pištolja, a vrh policije, uključujući bivšeg ministra i aktualnog ravnatelja policija to zataškava, onda je to jako opasno. Očito je i da je DORH uključen u to zataškavanje, jer da su to ozbiljno shvatili, valjda bi nešto poduzeli", rekao je u to vrijeme Stričak i dodao kako je u vrijeme terorističkih napada ovakav događaj doista ozbiljna stvar. 

Pozvao je tada Sigurnosno-obavještajnu agenciju i Državno odvjetništvo da probaju pronaći gdje je to oružje trebalo završiti i potječe li iz policijskog skladišta. Međutim, Državno odvjetništvo koje se tada osjetilo prozvanim, upozorilo je  saborskog zastupnika kako je "svaki oblik prisile prema državnim odvjetnicima, zlouporaba javnih ovlasti i osobnog utjecaja te korištenje medija i javnih istupanja u predmetima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti". Nakon tog upozorenja i prozivki koje je uputio čak su ga pozvali i kao svjedoka tijekom suđenja. 

Od tih događaja i istraga prošlo je više od tri godine, a približava se i četvrta, no još uvijek se ne zna kome je oružje bilo namijenjeno i kamo je trebalo otići. Tada je ministar bio Ranko Ostojić, državni odvjetnik bio je Dinko Cvitan, a ravnatelj policije Vlado Dominić.

Kako je nedavno za Direktno rekao bivši šef Unutarnje kontrole Željko Cvrtila, problem istraga, curenja informacija ili njezinog zataškavanja je u tome što su ljudi koji su došli na pozicije na koje redovnim putem svojim znanjem ili školovanjem ne bi nikad došli,  tijekom istraga vraćaju usluge i služe svojim političkim i drugim mecenama.

Je li se i ovdje radi o još jednom takvom sigurnosnom problemu gdje spisi o aferama i pogodovanjima nestaju? 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.