Zastrašujuća je neodgovornost SDP-a prema više od 28 tisuća radnika Agrokora koje su htjeli poslati u stečaj!

Izjavio je to ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić u razgovoru za Spektar, prilog koji izlazi u Slobodnoj Dalmaciji.

Koliko bi Hrvatsku zapravo stajao stečaj Agrokora, s kojim su neki očito olako baratali kao mogućnošću? 

Stečaj Agrokora imao bi velik utjecaj na gospodarski sektor, kao i na tržište rada, gdje bismo imali znatan financijski udar na proračun kako u smanjenju prihodovne strane, tako i u povećanju rashoda koje bi država trebala osigurati za radnike. Mogućnost blokade i stečaja te posljedično raskida ugovora za 28 tisuća radnika imalo bi velike posljedice za proračun.

Kakve točno?

Inicijalni izračuni Ministarstva govore o 1,2 milijarde kuna samo za Agrokor te do dvije milijarde kuna kada pribrojimo i dobavljače koji bi bili isto tako pogođeni. Naime, prema zakonskoj regulativi, u slučaju blokade ili stečaja dio obveza za radnike preuzima država, kao i isplatu naknade za nezaposlene u slučaju njihova raskida ugovora o radu i evidentiranja na HZZ-u. Grupa Agrokor je na dan 31. prosinca 2016. imala 58.317 radnika, od toga u Hrvatskoj 28.365.

U slučaju blokade tvrtke država osigurava isplatu do tri minimalne plaće i naknade u slučaju bolovanja, a kod stečaja još tri minimalne plaće kao i troškove za prava iz kolektivnog ugovora. Ukupni trošak tih isplata je više od 600 milijuna kuna, a isplate se rade preko Agencije za osiguranje radničkih tražbina koja ih zatim potražuje iz stečajne mase.

Osim navedenog, država preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje isplaćuje naknade za nezaposlene koje bi za šest mjeseci nezaposlenosti za radnike Agrokora iznosile 600 milijuna kuna. 

Dakle, kada bi se ti (crni) scenariji ostvarili, financijski efekti stečaja i jednokratnog dolaska 28.365 radnika na burzu mogli bi premašiti 1,2 milijarde kuna proračunskih sredstava u prvoj godini nakon stečaja za radnike Agrokora, odnosno 2 milijarde kuna proračunskog novca kada pribrojimo i dobavljače koji bi bili pogođeni stečajem.

Je li Vlada uopće imala alternativu, kad govorimo o 'lex Agrokoru'? Drugim riječima, je li Vlada ispravno postupila?

Vlada je u slučaju Agrokora prije svega postupila ispravno. Pokazali smo da znamo i možemo reagirati na kompleksne krizne situacije onako kako treba; brzo, učinkovito i odgovorno. Nismo mogli dopustiti nekontrolirani stečaj i propast Agrokora, koji je prije samo pola godine bio izvjestan. Pronašli smo rješenje kojim smo spriječili eskalaciju problema koji nije od jučer - on se stvarao godinama.

Razmatrali smo i analizirali sva moguća rješenja. Predsjednik Vlade u Saboru je prezentirao četiri opcije koje je Vlada imala.

Prva je ne činiti ništa i promatrati kako se hrvatsko gospodarstvo urušava kroz stečaj grupacije.

Druga opcija je nacionalizirati kompaniju, što jedna demokratska država, članica EU-a koja je utemeljena na vladavini prava. u 21. stoljeću ne može niti razmatrati.

Treće, mogli smo pronaći sredstva kojima bi se Agrokoru dala određena likvidnost. Time bi se kriza kratkoročno premostila, ali to rješenje ne bi bilo zakonito, a ni održivo.

Uzimajući u obzir sve mogućnosti i posljedice koje bi njihova primjena imala, odlučili smo se za četvrtu opciju. odnosno Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH.

Problemi Agrokora su veliki, i žalosno je da kolege iz SDP-a to još uvijek ne shvaćaju ili nisu u stanju shvatiti. Kada slušam izjave čelnika oporbe Bernardića, ne mogu a ne zapitati se što bi bilo s našim gospodarstvom da su sada na vlasti. Pitam se bi li oni primijenili prvi scenarij i pustili da se problemi Agrokora prenesu i na druge kompanije.

Oni koji su danas najglasniji i koji se predstavljaju čuvarima nacionalnih interesa ne tako davno o poslovnim potezima koncerna imali su same riječi hvale. Puna su im usta političke odgovornosti, a u trenucima ove izvanredne, nepredvidive krize koja utječe na brojne obitelji, pokazuju da nemaju nikakvu odgovornost.

Jer da imaju, pokušali bi biti konstruktivni, a ne bi punili medijske stupce ponavljajući rečenicu da su svi sve znali. Ako su svi sve znali, onda bismo trebali govoriti i o SDP-ovoj odgovornosti, jer su dugovi Agrokora nastali i u mandatu njihove vlade.

Kako vam je, kao relativno mladom čovjeku, gledati vijesti o odlascima mladih iz Hrvatske? 

Svjestan sam problema iseljavanja mladih, kao i demografskih kretanja u Hrvatskoj. To je jedan od najvećih društvenih problema s kojima se suočavamo i na tom pitanju već sada radi više ministarstava.

Ministarstvo koje vodim radi na više projekata čiji cilj jest zapošljavanje, jer smatramo da upravo kvalitetnim programima možemo zadržati mlade. Tako smo Mjerama aktivne politike zapošljavanja pružili mladima veće mogućnosti zapošljavanja, a ujedno im je omogućeno ostvarivanje svog poduzetničkog potencijala putem mjera samozapošljavanja.

Samo za ovu godinu u tu svrhu Vlada je izdvojila rekordnih 1,5 milijardi kuna. U prvih osam mjeseci 2017. godine, Mjere aktivne politike zapošljavanja koristilo je više od 44.000 nezaposlenih osoba, a iz evidencije nezaposlenih zaposleno je 142.000 osoba.

Tim mjerama planiramo obuhvatiti više od 50.000 nezaposlenih osoba u 2017. godini, a do 2020. više od 200.000 osoba.