Zašto smetaju zastave hrvatskog naroda u BiH? Izetbegović proziva Čovića, a fotografira se s ljudima koje su istraživali zbog terorizma

Zamjenik predsjedavatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović je kazao da država Bosna i Hercegovina jača, što je uzrok trenutne krize s kojom se suočavaju. Hrvati BiH se bore za stjecanje prava konstitutivnosti koje je djelomično prisutno samo na papiru, budući da im je kao predstavnik u Predsjedništvu BiH više puta nametnut Željko Komšić, koji je izabran glasovima Bošnjaka, a kojega u hrvatskim medijima u toj zemlji često zovu i "drugim bošnjačkim članom Predsjedništva".

Stoga se Hrvati zalažu za nužnu promjenu Izbornoga zakona koja bi im, u konačnici, omogućila da sami sebi biraju predstavnika. 

"Ovo što traži HDZ za Predsjedništvo BiH, mi smo to bili spremni da damo jednostrano u vrijeme Travanjskog paketa i Fileovim modelom. Sad to više nismo spremni zbog ovoga što su uradili. Sad će morati dati u Domu naroda mehanizme koji će zauvijek onemogućiti ovakvo ponašanje kako su se ponašali u protekle tri godine. I bez toga neće dobiti ono za što su zainteresirani", na određeni način je Izetbegović zaprijetio.

Dodao je da u FBiH neće biti dvije izborne jedinice i da neće biti asimetričnih rješenja, ali da je moguće riješiti pitanje izbora članova Predsjedništva uz istovremeno rješavanje pitanja ovlasti i nadležnosti domova naroda, na način da oni razmatraju isključivo pitanja koja se odnose na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa.

Čović odgovorio: 'Nitko nikome ne može nešto dati ili uzeti'

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ponovio je da je pitanje Izbornog zakona ključni proces koji će usmjeriti sve buduće odnose, posebno u FBiH. Rekao je da je neophodno privesti kraju izmjene Izbornog zakona kako bi se spriječila diskriminacija, nametanje političkih predstavnika i majorizacija, piše Dnevnik.ba.

Na Izetbegovićeve izjave o smanjenju nadležnosti Doma naroda u Federaciji rekao je da nitko nikome ne može nešto dati ili uzeti, nego je to, regulirano Ustavom i pravilom tri konstitutivna naroda, tako da, kako je naglasio, njegov stav nije za komentar.

"Hrvatskom narodu to nije u funkciji bilo koga povrijediti na bilo koji način. Recimo, mene uopće nije vrijeđalo kad kolega Izetbegović bude u Njemačkoj i svugdje imate ratnu zastavu Armije BiH. To je osjećaj tog naroda, ljudima kojim se obraća. Poštujemo to".

Čović je rekao i da se nada da će pregovori o izmjenama Izbornog zakona biti nastavljeni idući tjedan, te da će se 'do kraja tjedna i zaokružiti'.

Podsjetimo, nije ovo prvi put da Izetbegović govori kako će nešto 'oduzeti' Hrvatima. Naime, u intervjuu za Federalnu TV, govoreći o odnosima s Hrvatima, rekao kako je Izborni zakon trebalo riješiti prije pet do 10 godina, ali je odgovornost za činjenicu da su Bošnjaci Hrvatima nametali političke predstavnike stavio na Zagreb, Beograd, Banju Luku i same bh. Hrvate.  Također, konotirao je kako su Bošnjaci na taj način ''kaznili Hrvate''.

Jednako, kao što mu je Čović sada odgovorio da nitko nikome ne može nešto dati ili uzeti, nego je to, regulirano Ustavom i pravilom tri konstitutivna naroda, svojevremeno je to 'glatko' riješio novinar Zoran Krešić. 

"Meni je najzanimljiviji taj dio u kojem eto Hrvati trebaju nešto dati Bošnjacima da bi taj narod politički bio zadovoljan, kako bi se, eto, njihovi politički predstavnici smilovali i odobrovoljili da Hrvatima nešto daju zauzvrat", rekao je.

Nitko, smatra Krešić, Hrvatima ne može nešto davati jer povratak otetog ne ovisi o nečijoj dobroj volji.

"Dakle, želim odmah tu resetirati stvari i postaviti ih tamo gdje spadaju. Hrvati i Bošnjaci su ravnopravni (ili bi morali biti) konstitutivni narodi koji imaju jednaka prava i obveze prema državi BiH i zajedničkome entitetu Federaciji BiH. Ako je to već tako, Hrvatima nema tko što davati, ne treba ničija dobra volja da se Hrvatima vrati ono što je oteto. Hrvatima se zapravo hoće reći da će im biti onako kako im kažu neki koji sebe postavljaju u poziciju gazdi ove države", rekao je Krešić. Nekima su, dodao je, porasli apetiti.

Dvostruki standardi

Dan državnosti BiH još jednom je pokazao duboku podijeljenost zemlje. Uzmimo samo primjer Mostara gdje su Hrvati prozivani jer su istaknuli zastave svoga naroda u toj zemlji. Također, podsjetimo i na slučaj gdje je mostarska srednja škola odbila sudjelovati na manifestaciji u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače zbog spomenute zastave. Istovremeno, u medijima viđamo Bakira Izetbegovića sa zastavom s ljiljanima za koju Bošnjaci naglašavaju kako je to zastava RBiH iako danas postoji službena zastava BiH. Zašto onda nekome smetaju hrvatska obilježja? 

Međutim, u BiH su u tijeku i prosvjedi rudara pred koje ministar rudarstva Nermin Džindić izašao okružen velikim brojem specijalaca što je dodatno zasmetalo prosvjednike. Rudari iz sedam rudnika u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine koji posluju u okviru koncerna Elektroprivreda Bosne i Hercegovine danima prosvjeduju ispred zgrade federalne Vlade u Sarajevu pred kojom traže bolji materijalni i radni status. U prosvjedu im se pridružuju i rudari iz Tuzle i Banovića. Jednako tako, prozivanje Čovića ili institucije poput Kosače zbog zastava hrvatskog naroda koji je ravnopravan u BiH, zapravo je ujedno i skretanje pažnje sa spomenutog prosvjeda, ali svakako i druženja Bakira Izetbegovića i Fadila Novalića (poznatog po aferi Respiratori),  s radikalom kojeg su istraživali čak i zbog terorizma. 

Situaciju u BiH svojevremeno je izvrsno zaključio Zoran Krešić: "Njihove zahtjeve i velikodušne ponude treba automatski odbiti. Nisu Hrvati ovdje nestali ni za vrijeme većih nasilnika i zločinačkih režima, pa tako neće ni danas".