Zašto Putin sada pristaje doći u Hrvatsku, a pozivali su ga Mesić i Kosor

Susret u Sočiju između predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i ruskog predsjednika Vladimira Putina  je probio led koji je dugo vremena obilježavao hrvatske i ruske bilateralne odnose. Odnosi između dvije zemlje su bili opterećeni nizom pitanja, a najniža točka u odnosima je nastupila početkom rata u Ukrajini i uvođenjem sankcija Europske unije u odnosu na Rusiju.

Rusi su zamjerali Hrvatskoj to što se aktivno zalaže za provođenje sankcija, zamjereno je bilo i što hrvatska strana nije dvije godine imenovala veleposlanika u Moskvi. Hrvatska strana je također prigovarala Rusima utjecaj na susjedstvo i niz drugih stvari.

Posjet Predsjednice je nastupio nakon par pripremnih susreta koji su najavili moguće poboljšanje odnosa. Prvi susret je bio s Lavrovom na sigurnosnoj konferenciji, a i bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier je posjetom najavio bolje odnose.

Komentar za Direktno, o susretu predsjednice s Putinom, dao je bivši dugogodišnji dopisnik Večernjeg lista i Vjesnika te diplomatski savjetnik u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Moskvi Bogoljub Lacmanović.

Kako komentirate izjave nakon sastanka predsjednice i Putina? Smatrate li da će susret rezultirati s boljim odnosima između dvije zemlje?

Susret i pregovori predsjednice i Putina u Sočiju su pozitivan korak u unaprjeđivanju hrvatsko ruskih odnosa. Kakav će biti stvarni domet tih pregovora teško je reći. Takvih susreta na visokoj i višoj razini bilo je i ranije. Posljednji put 2010., kada se premijerka Kosor dva puta susrela s Putinom u Moskvi. Svi ti dogovori su ostali s naše strane pusta obećanja. Analitičari ne mogu procijeniti kakvi će biti rezultati sporazuma jer danas na konferenciji za medije nisu bila dopuštena pitanja za novinare. Iako se može zaključiti kako  je susret prošao u tradicionalnom ruskom gostoprimstvu.

Koje su glavne poruke koje su se mogle iščitati nakon današnjeg sastanka?

U svojoj izjavi Putin je bio pomalo suzdržan. Nakon što je naglasio kako je Hrvatska važan partner na Balkanu i u Europi, on se usredotočio na bilateralne odnose odnosno na dosadašnju suradnju na gospodarskom planu i to u oblasti isporuke plina i nafte. Otkrio je da je ove godine prvi puta, nakon 2012., porasla vrijednost robne razmjene za 62 posto, tu se radi o značajnom porastu. Taj porast je dobrim dijelom došao je zbog ugovorenog posla u trogirskom brodogradilištu, a radi se o gradnji arktičkog tankera.

 Za razliku od Putina koji je bio konkretan, izjava naše predsjednice je malo podsjećala na zdravicu. Isticala je zasluge nekih naših Hrvata kroz povijest. Ono što je značajno jest da je predsjednica potvrdila svoju poziciju za rješavanje ukrajinskog problema temeljem Minskih sporazuma.

Kako tumačite današnju podršku predsjednice Minskom sporazumu i izjavu da inicijativa Tri mora nije uperena protiv Rusije?

Očito je da postoji razlika u našem državnom vrhu i vanjskoj politici, predsjednica je i u razgovoru s Lavrovom istaknula podršku sporazumu, kao i ministar Stier. Nakon povratka iz Moskve došlo je do razilaženja Stiera s premijerom.

Poziv Rusiji na pristupanje inicijativi Tri mora je njezina samostalna odluka, nisam siguran da je Varšava na to spremna ili da je na to spreman Washington. Ona je to vrlo vješto odgovorila na pitanje o toj inicijativu  i objasnila ju je kao težnju za jačanjem Europe. Cilj inicijative je za predsjednicu trgovinski i gospodarski napredak zemalja Srednje i Istočne Europe, digitalizacija ovih prostora. Pomalo je teško povjerovati u to jer je praautor te inicijative poljski maršal Pilsudski, koji nije imao tada u vidu Rusiju.

Hoće li ovaj posjet značiti zaokret u politici prema Rusiji?

Sam je posjet značajan, mi smo takvih posjeta i susreta imali i prije. Događalo se uvijek da zaboravimo na ta obećanja. Za zaokret na ekonomskom i političkom planu uvijek je važna vlada, mi smo parlamentarna republika gdje vlast ima vlada. Za bolje odnose treba rješavati niz bilateralnih problema koji postoje poput pitanja zgrade ruskog veleposlanstva, Agrokora...

Kako tumačite poziv predsjednice Vladimiru Putinu za dolazak u Hrvatsku?

Predsjednik Putin nije pred kamerama odgovorio hoće li posjetiti Hrvatsku, zbog toga što on još nije službeno odlučio hoće li se kandidirati na sljedećim predsjedničkim izborima. On je par puta bio pozivan, pozivali su ga bivši predsjednik Mesić i premijerka Kosor. Do njegovog posjeta će doći dođe li do napretka u bilateralnim odnosima i dogovorenih poslova. On uvijek putuje u zemlje gdje ga čekaju konkretni razgovori i pregovori, ne putuje  na izlete. 

Predsjednik Josipović je imao strašnu želju da posjeti Putina, odgovor je tada bio da se napravi konkretan prijedlog o konkretnoj suradnji s naglaskom na suradnji u ekonomskoj oblasti. Vjerojatno je ovog puta procijenjeno s ruske strane da je vrijeme za posjet. To je stara diplomacija koja smatra da sa svim državama mora imati normalnu i diplomatsku komunikaciju.